Mađarski predsjednik Tamás Sulyok potpisao je u petak izmjene Ustava kojima se mandat premijera ograničava na maksimalno osam godina, čime se praktično onemogućava povratak bivšeg premijera Viktora Orbana na tu funkciju.
Iako je šef države imao određene rezerve prema ustavnoj noveli, prije svega zbog dilema oko odnosa prema ovlastima parlamenta, na kraju je ipak stavio svoj potpis na dokument koji je već ranije usvojen u zakonodavnom tijelu.
“Ova izmjena Ustava ne utječe na aktuelni mandat trenutnog predsjednika vlade, ali mijenja uslove za sve buduće premijere,” poručio je Sulyok na svom zvaničnom Facebook profilu.
Prema izmjenama koje je mađarski parlament usvojio 15. juna, jasno je definisano da osoba koja je obavljala funkciju premijera ukupno osam godina – uključujući i prekide – više ne može ponovo biti izabrana na tu poziciju. U obračun mandata ulaze svi periodi od 2. maja 1990. godine.
Budimpešta presjekla: Premijerska funkcija ograničena na osam godina
Oštre reakcije stigle su iz redova Fidesza, koji ovu odluku vidi kao politički motivisanu i usmjerenu protiv demokratskog izbora građana.
“Ovo je ograničavanje parlamentarizma i demokratije administrativnim sredstvima”, izjavio je Balázs Orbán, bivši šef izborne kampanje Fidesza, dodajući da nova politička većina stranke Tisza „boji Viktora Orbana kao đavo tamjana“.
Podsjetimo, na posljednjim parlamentarnim izborima stranka Tisza ostvarila je ubjedljivu pobjedu sa 141 osvojenim mandatom u parlamentu od ukupno 199, dok je Fidesz pao na 52 zastupnička mjesta, a krajnje desni pokret Naša domovina osvojio je šest.
Ovim potezom, kako ocjenjuju analitičari, Mađarska ulazi u novu političku fazu nakon više od dvije decenije dominantne uloge Viktora Orbana, koji je prvi put postao premijer 1998. godine, a potom se vratio na vlast 2010. i ostao na čelu vlade sve do nedavnih izbora.
Tokom tog perioda, Orban je izgradio politički sistem koji je nazivao „iliberalnom demokratijom“, što je godinama izazivalo tenzije između Budimpešte i institucija Evropske unije, posebno oko pitanja vladavine prava, medijskih sloboda i migracijske politike.
