Drugi petogodišnji mandat direktora BHANSA-e Davorina Primorca ističe 25. marta, a pokušaj izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se administraciji omogućio neograničen broj mandata osujećen je u Predstavničkom domu PS BiH, dok su izmjene usvojene u Domu naroda PS BiH.
Nije bilo novog pokušaja, a promjene je moralo ponovo predložiti Ministarstvo prometa i komunikacija BiH na čelu s Edinom Fortom.
U izjavi za medije, šef HDZ-a, ali i zamjenik Davorina Primorce, posebno je obrušio na Edina Fortu, čije ime nije rekao, ali je rekao da ne radi svoj posao.
"Trebao je riješiti BHRT, trebao je riješiti pitanje vozača, zašto nije izašao s inicijativom prema Vijeću ministara", upitao je Čović.
Međutim, sigurno je da razlog Čovićevog nezadovoljstva leži u činjenici da nije riješeno pitanje BHANSA-e, a čije poslovanje preispituje Komisija za saobraćaj i komunikacije PS BiH.
Primorac je dva puta izbjegavao javnu raspravu jer je bio na bolovanju, a u decembru 2025. godine pokušao je osigurati da se o BHANSA-i uopće ne raspravlja pred ovom Komisijom slanjem oštrog pisma predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, Delegaciji EU, OHR-u i samoj Komisiji.
U tom pismu, u koje je Patria imala uvid, Primorac navodi da je neusvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o BHANSA-i dovelo ne samo BHANSA-u, već i sektor civilnog vazduhoplovstva u poziciju ozbiljnih operativnih i sigurnosnih izazova.
„Nemogućnost uspostavljanja usluga u vazdušnom prostoru „U-space“, s ciljem sigurnog upravljanja velikim brojem dronova, što je predviđeno samo izmjenama Zakona, ima posebno ozbiljne posljedice. Upravljanje dronovima je ključni sigurnosni mehanizam koji omogućava praćenje, kontrolu i integraciju bespilotnih letjelica u vazdušnom prostoru. U situaciji kada ove usluge nisu i ne mogu biti implementirane, dronovi ostaju neidentifikovani objekti u prostoru u kojem se istovremeno odvija vazdušni saobraćaj. To stvara posebnu vrstu rizika za letjelice koje operišu na malim visinama, kao i komercijalne letjelice u fazi prilaza i polijetanja. Napominjemo da postoji veliki broj letjelica koje intenzivno lete na malim visinama, uključujući veliki broj helikoptera, lake avijacije i sportskih letjelica. Posebno je važno spomenuti da Helikopterska služba Vlade Republike Srpske posjeduje nekoliko helikoptera koji se redovno koriste u spasilačkim, medicinskim i drugim hitnim intervencijama, odnosno letovima koji se, po pravilu, odvijaju na velikim visinama, gdje bespilotne letjelice mogu predstavljati direktnu prijetnju sigurnosti“, naveo je Primorac.
Napomenuo je da su već zabilježeni incidenti, gdje je zabilježeno nekoliko situacija u kojima su dronovi predstavljali prijetnju sigurnosti zračnog prometa.
„U dopisu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine dobili smo informaciju o snimanju nekoliko ilegalnih letova dronova u širem području aerodroma Butmir, kao i iznad vojno osjetljivih lokacija, Rajlovca i Butila“. Ministarstvo odbrane je jasno naznačilo da se radi o letovima koji se ne mogu identificirati postojećim sredstvima nadzora, te da takve aktivnosti predstavljaju prijetnju vojno kontroliranom području i zahtijevaju hitnu institucionalnu koordinaciju. Ovi slučajevi dodatno potvrđuju koliko je ozbiljna posljedica odsustva uspostavljenog sistema upravljanja dronovima, budući da bez U-space usluga nije moguće osigurati pravovremeno prepoznavanje, praćenje i reguliranje prisustva bespilotnih letjelica u zračnom prostoru u kojem se istovremeno odvija civilni i vojni promet. Zato problem neusvajanja Zakona nije samo regulatorno pitanje, već direktno utječe na sposobnost nadležnih institucija da spriječe situacije koje mogu ugroziti sigurnost i civilnih i vojnih letova“, rekao je Primorac.
Optužio je Komisiju da je glasanjem protiv predloženih izmjena Zakona doprinijela ugrožavanju civilnog zrakoplovstva u BiH i podrivanju sigurnosti sistema.
Bez obzira na to da li su izmjene Zakona o BHANSA-i usvojene ili ne, ova institucija bi nakon deset godina trebala dobiti novog direktora. A ako ne uputi ponovo u proceduru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o BHANSA-i, Forto bi svakako trebao tražiti raspisivanje konkursa za direktora BHANSA-e. Konkurs raspisuje Vijeće BHANSA-e, na čijem je čelu šefica kabineta Edine Forte, Sanja Škuletić-Malagić.
