Više od trideset godina nakon pada apartheida, nasljeđe Nelsona Mandele i dalje je jedno od najvećih pitanja u Južnoafričkoj Republici. Zemlja koja je nekada bila simbol borbe protiv rasne diskriminacije danas se suočava s dubokim ekonomskim razlikama, nezaposlenošću i rastućim tenzijama prema migrantima.
Na rođendan prvog crnog predsjednika Južne Afrike i dobitnika Nobelove nagrade za mir, koji se obilježava kao međunarodni „Mandela Day“, ponovo se otvara pitanje koliko je ostvarena njegova vizija društva zasnovanog na jednakosti, pomirenju i solidarnosti.
Mandela se borio protiv sistema koji je ljude dijelio prema boji kože i porijeklu, ali decenije nakon demokratske tranzicije mnogi stanovnici zemlje i dalje osjećaju posljedice nejednakosti. Poseban problem predstavlja odnos prema migrantima iz drugih afričkih država, koji često postaju meta nezadovoljstva zbog ekonomskih problema.
Frustracija zbog siromaštva i nezaposlenosti
Socijalna radnica Mpho Tsotetsi smatra da se dio društvene napetosti može povezati s osjećajem beznađa među mladima koji teško pronalaze posao i prilike za bolji život.
„Živimo u svijetu u kojem su mnogi mladi frustrirani jer su im mogućnosti ograničene a frustracije se lako usmjeravaju protiv stranaca, koji se često doživljavaju kao konkurenti za radna mjesta”, kaže Tsotetsi.
Prema njenom mišljenju, Mandelina ideja o zajedništvu nije nestala, ali je danas ozbiljno testirana. Umjesto solidarnosti među afričkim narodima, sve češće se pojavljuju neprijateljski stavovi prema ljudima koji dolaze iz susjednih država.
Napadi na migrante, prijetnje različitih grupa i ksenofobni pokreti posljednjih godina ukazuju na duboko nezadovoljstvo dijela stanovništva, koje vlastima zamjera visoku nezaposlenost, kriminal i slabe javne usluge.
Nasljeđe koje se različito tumači
Verne Harris, nekadašnji arhivist Nelsona Mandele, smatra da njegovo nasljeđe nije nešto završeno i nepromjenjivo.
„Nasljeđe Nelsona Mandele nije statična veličina, nego dinamičan javni resurs otvoren za nova tumačenja. S vremenom iznova je oblikovano i preoblikovano, ono je nešto živo. Može se koristiti za dobro, ali i za zlo”, rekao je Harris.
On podsjeća da je Mandela još tokom prvih godina demokratije upozoravao na opasnost od afrofobije i ksenofobije, ističući da takvi oblici mržnje nemaju mjesto u društvu koje želi biti pravedno.
Ipak, Harris upozorava da se savremene tenzije ne mogu posmatrati odvojeno od historijskih i ekonomskih okolnosti.
Ekonomska nejednakost kao najveći izazov
Jedan od ključnih problema današnje Južne Afrike ostaje raspodjela bogatstva. Kritičari tvrde da politička transformacija nakon apartheida nije bila praćena dovoljno dubokim ekonomskim promjenama.
Mametlwe Seipei iz organizacije Kopanang Africa Against Xenophobia smatra da je zadržavanje stare ekonomske strukture omogućilo nastavak velikih razlika u društvu.
Prema njegovim riječima, razvoj crnog kapitalizma nije doveo do promjena koje su očekivali milioni siromašnih građana.
Sociologinja Tessa Dooms upozorava da društvene podjele nisu nestale.
„Pravi razlog zašto ova zemlja nije uspjela prevladati podjele jest taj što nismo uklonili nejednakost”, kaže Dooms.
Ona ističe da se bogatstvo i dalje nalazi u rukama manjeg broja ljudi, uključujući političku i ekonomsku elitu, dok veliki broj građana i dalje živi u teškim uslovima.
Između razočaranja i nade
Uprkos problemima, mnogi građani smatraju da Mandelina vizija nije potpuno izgubljena.
Mladi knjigovođa Obakangu Arie podsjeća da Južna Afrika ipak ima snažne demokratske institucije, zaštitu ljudskih prava i mogućnost političkog izbora.
„Cilj i dalje postoji, ali se ne ostvaruje”, smatra Arie, ukazujući da ekonomski napredak zemlje ne prati potrebe stanovništva.
Za novu generaciju Južnoafrikanaca pitanje ostaje isto: hoće li budućnost zemlje biti određena strahom, podjelama i sukobima ili vrijednostima koje je Mandela zagovarao – solidarnošću, pravdom i poštovanjem ljudskog dostojanstva.
Mandelino nasljeđe tako i dalje živi, ali njegova najveća borba više nije protiv apartheida, nego protiv posljedica koje je taj sistem ostavio iza sebe.
