Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen najavila je da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2027. godine nakon što je Apelacioni sud u Parizu ublažio posljedice presude za pronevjeru javnih sredstava. Iako je potvrđena njena krivična osuda, sud je skratio trajanje zabrane kandidovanja, čime joj je omogućeno da učestvuje u izbornoj utrci.
Le Pen će narednih deset mjeseci nositi elektronsku narukvicu, ali tvrdi da to neće utjecati na njenu predsjedničku kampanju. Nakon sudske odluke poručila je da više ne postoji mogućnost da odustane od kandidature.
Prednost u anketama
Prema istraživanju javnog mnjenja koje je proveo Ifop, Marine Le Pen trenutno uživa značajnu prednost u odnosu na potencijalne rivale. Kada bi izbori bili održani danas, osvojila bi oko 36 posto glasova u prvom krugu. Slijedi bivši premijer Edouard Philippe sa približno 19 posto podrške, dok lider krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon ima oko 15 posto.
Međutim, predsjednički izbori održat će se tek u aprilu 2027. godine, dok je drugi krug planiran za maj ukoliko nijedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu u prvom krugu. To ostavlja dovoljno vremena za promjene političkih odnosa i pojavu novih kandidata.
Analitičari upozoravaju na oprez
Iako Nacionalni skup trenutno vodi u anketama, politički analitičari upozoravaju da rana prednost ne garantuje konačnu pobjedu.
Grégoire Ross iz Chatham Housea smatra da upravo visoka podrška u ovom trenutku može postati slabost stranke, jer će narednih mjeseci biti pod povećanim političkim i medijskim pritiskom.
Slično mišljenje dijeli i David Lees sa Univerziteta Warwick, koji smatra da bi kandidat desnog centra Edouard Philippe mogao značajno umanjiti šanse Marine Le Pen u drugom krugu.
Emile Chappell sa Univerziteta u Edinburghu ističe da Nacionalni skup i dalje nije u potpunosti prevazišao prepreke koje godinama ograničavaju njegov izborni potencijal.
"Ona i dalje nema dovoljno glasova za sigurnu pobjedu i suočava se s problemom političkog kredibiliteta. To ostaje izazov bez obzira na protivnika, osim možda u slučaju kandidature Jean-Luca Mélenchona", ocjenjuje Chappell.
Presuda može biti i politička prednost
Prije izricanja presude Le Pen je tvrdila da neće voditi kampanju dok nosi elektronsku narukvicu, smatrajući da predsjednički kandidat mora imati potpunu slobodu kretanja.
Međutim, pojedini analitičari vjeruju da bi upravo sudski postupci mogli ojačati njen politički položaj među biračima koji smatraju da se bori protiv političkog establišmenta.
Ross podsjeća na iskustvo američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je popularnost rasla tokom brojnih sudskih procesa.
"Ima veliko političko iskustvo i vjerovatno razumije da sukob sa sistemom može mobilizirati dio biračkog tijela", smatra Ross.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da bi presuda mogla udaljiti dio umjerenih i građanskih birača kojima je pitanje političkog integriteta važno.
Pierre Bersegl sa Univerziteta Warwick ističe da dio tradicionalnih pristalica neće promijeniti stav zbog presude, ali smatra da će joj biti znatno teže pridobiti dodatnih 15 do 20 posto birača potrebnih za konačnu pobjedu.
Bardella ostaje u sjeni
Sudska odluka ujedno je zaustavila sve spekulacije da bi predsjednik Nacionalnog skupa Jordan Bardella mogao preuzeti kandidaturu.
Posljednjih mjeseci mediji su često ukazivali na razlike između Bardelle i Le Pen, posebno oko ekonomskih pitanja poput reforme penzionog sistema. Dok je stranka ranije zagovarala odlazak u penziju između 60. i 62. godine života, Bardella je otvorio raspravu o potpunom ukidanju fiksne starosne granice.
Analitičari smatraju da će Le Pen sada nastojati učvrstiti disciplinu unutar stranke i uskladiti političke poruke kako bi izbjegla konfuziju među biračima.
Prema riječima Grégoirea Rossa, njena kandidatura predstavlja jasnu poruku Bardelli da se vrati ulozi najbližeg saradnika i odustane od vlastitih predsjedničkih ambicija.
Slično ocjenjuje i analitičar Shabal, koji smatra da je malo vjerovatno da će Bardella pokrenuti samostalnu predsjedničku kampanju uoči izbora 2027. godine.
Neizvjesnost još nije završena
Iako je dobila mogućnost kandidature, politička budućnost Marine Le Pen još uvijek zavisi od odluke Kasacionog suda Francuske. Ukoliko najviša sudska instanca preinači presudu ili donese novu odluku koja bi joj zabranila kandidovanje, Nacionalni skup bio bi primoran da u posljednjem trenutku kandiduje Jordana Bardellu.
Do tada, Le Pen ostaje favoritkinja u anketama, ali i kandidatkinja čiji će put prema Jelisejskoj palati zavisiti ne samo od podrške birača, već i od ishoda pravnih procesa, unutrašnje kohezije Nacionalnog skupa i sposobnosti da privuče umjereni dio francuskog biračkog tijela.
