Američki predsjednik Donald Trump obećao je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, vitalne rute za globalno snabdijevanje energijom koju je Iran nedavno blokirao. Međutim, prema detaljnoj analizi Wall Street Journala (WSJ), ova vojna operacija bit će sve samo ne jednostavna. Trump i njegov ministar odbrane Pete Hegseth više puta su naglasili da će američki vojni brodovi uskoro početi pratiti naftne tankere i druga plovila kroz ovaj moreuz. Trump je nedavno izjavio da će operacije pratnje početi "vrlo brzo", a putem društvenih mreža pozvao je i druge nacije da se pridruže ovoj misiji.
Ipak, kako piše WSJ, Sjedinjene Američke Države trenutno oklijevaju sa slanjem ratnih brodova u ovaj uski prolaz, koji je na svom najužem dijelu širok tek oko 34 kilometra. Oficiri američke Mornarice upozoravaju da bi iranski dronovi i protubrodski projektili mogli pretvoriti to područje u "zonu smrti" (kill box) za američke mornare.
Prema navodima Wall Street Journala, američka administracija trenutno razmatra nekoliko opcija, a na stolu je čak i upotreba kopnenih trupa. Trump je već naredio slanje ekspedicijske jedinice Marinaca na Bliski istok, koja obično uključuje ratne brodove, borbene avione i oko 2.200 vojnika.
Opcija 1: Oružana pratnja i zračna ofanziva
U operaciji pratnje, američki ratni brodovi bi, vjerovatno u saradnji sa savezničkim mornaricama, putovali uz naftne tankere kako bi čistili mine i odbijali napade iz zraka, ali i napade iranske "flote komaraca", malih i brzih napadačkih čamaca.
Stručnjaci za WSJ procjenjuju da bi za adekvatnu zračnu odbranu konvoja od pet do 10 tankera bilo potrebno čak desetak ratnih brodova. Bryan Clark, viši saradnik na Hudson Institutu i bivši mornarički oficir, ističe da bi, uz brodove, bilo potrebno i najmanje desetak dronova MQ-9 Reaper koji bi patrolirali nebom i uništavali iranske lansere čim se pojave na obali.
"To zahtijeva hiljade vojnika i mornara, te prilično velika finansijska ulaganja, a operacija bi mogla trajati mjesecima", rekao je Clark za WSJ.
Zbog sigurnosnih mjera i ograničenog broja ratnih brodova, saobraćaj kroz moreuz bi pao na samo 10 posto uobičajenog nivoa. Tim tempom bi, prema analitičkoj firmi Lloyd's List Intelligence, trebali mjeseci da se raščisti zastoj od preko 600 međunarodnih trgovačkih brodova koji su trenutno zaglavljeni u Zaljevu. Trump je izrazio nadu da će zemlje poput Kine, Francuske i Velike Britanije poslati svoje brodove da pomognu.
Opcija 2: Slanje kopnenih trupa
Agresivnija vojna opcija bila bi napad ili preuzimanje kontrole nad dijelom južnog Irana kako bi se spriječilo gađanje brodova. Wall Street Journal navodi da bi to zahtijevalo hiljade vojnika i vjerovatno višemjesečne operacije u kojima bi američke snage bile izložene napadima Irana.
Ova opcija bi počela masovnim zračnim udarima, nakon čega bi uslijedio amfibijski desant američkih Marinaca na planinski, nepristupačni teren južnog Irana. Međutim, zadržavanje kontrole zahtijevalo bi pravu invaziju.
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC), koja broji 190.000 vojnika, te njene elitne Kuds snage, specijalizirane su za asimetrično ratovanje. Danny Citrinowicz, bivši šef odjela za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi, za WSJ je objasnio:
"Treba vam vremena. Vrijeme da isplanirate, vrijeme da degradirate njihove sposobnosti, te vrijeme da uništite komandu i kontrolu IRGC-a ako želite preuzeti iransku stranu moreuza."
Čak i ako bi Amerikanci zauzeli obalu, to ne bi u potpunosti eliminisalo prijetnju. Iran posjeduje rakete i dronove dugog dometa koje može ispaljivati iz dubine svog teritorija. Smanjenje prijetnje jednostavno nije dovoljno.
Samo okončanje sukoba sa Iranom, uz čvrste garancije Teherana da će prestati napadati brodove, bilo bi dovoljno za nastavak normalnog saobraćaja (više od 100 brodova dnevno).
"Morat ćete uvjeriti osiguravajuće i brodarske kompanije da je tranzit dovoljno siguran", zaključio je za WSJ Mick Mulroy, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane za Bliski istok.
