Prema najnovijim podacima mađarske Centralne banke, vrijednost inostrane finansijske imovine mađarskih građana krajem septembra ove godine dosegnula je 19,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Analize pokazuju da su bogatiji Mađari tradicionalno ulagali i štedjeli u inostranstvu, dok sada sve značajnije to čini i srednji sloj. Najveći dio inostrane imovine čine depoziti i štednja u bankama izvan Mađarske, koji zajedno iznose 12,7 milijardi eura ili 65 posto ukupne imovine. Dionice zauzimaju oko 13 posto, dok novi oblici finansijske imovine, poput Revolut računa i ETF-ova, dodatno doprinose rastu.
Centralna banka Mađarske navodi da su od 2022. građani sve više zainteresovani za inostrane investicije zbog straha od deprecijacije forinte i lako dostupne strane investicijske imovine. Najznačajnija tržišta privatnog kapitala su Švicarska, Austrija i Slovačka.
Guverner Mihály Varga ističe da je polovinom ove godine ukupna finansijska imovina mađarskih domaćinstava dostigla 303 milijarde eura, odnosno 73.362 eura po domaćinstvu, dok je neto finansijsko bogatstvo domaćinstava u odnosu na BDP poraslo s 82 posto početkom 2010-ih na 114 posto danas.
Ipak, medijske analize ukazuju na značajne razlike među domaćinstvima: četvrtina građana uopće ne štedi zbog niskih primanja, dok bogatiji slojevi ostvaruju višestruko veće uštede. Također, sve veći broj Mađara preferira čuvanje novca u stranoj valuti putem bankovnih računa ili vrijednosnih papira umjesto fizičkog držanja novčanica, što dodatno povećava iznos inostrane imovine.
Zakonski zahtjevi za otvaranje stranih računa, poput lokalnog prebivališta i zaposlenja, ne sprječavaju bogatije građane da ulažu u inostranstvu, ali otežavaju pristup srednjim i nižim slojevima.
Ukupni trendovi jasno pokazuju da Mađari sve više diversificiraju štednju i ulaganja, tražeći sigurnost i zaštitu od rizika domaće valute.
