Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi krajem novembra raspravljati o tome koja će komisija biti nadležna za razmatranje inicijative poslanika Šemsudina Mehmedovića, kojom se zahtijeva hitno donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa bivšem direktoru Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darku Ćulumu.
Ovaj zahtjev direktno se poziva na zakonske odredbe koje jasno definišu situacije u kojima policijskom službeniku prestaje radni odnos.
U inicijativi Mehmedović naglašava da je, prema članu 119. stav 1. Zakona o policijskim službenicima, svaki policijski službenik koji svojevoljno podnese ostavku automatski gubi status policijskog zvaničnika i prestaje mu radni odnos. Upravo se to, tvrdi on, desilo 18. marta 2025. godine, kada je Darko Ćulum podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e, javno istupivši s izjavom da daje otkaz i da nema povratka na prethodnu funkciju.
Povratak nakon 81 dan odsustva: pokušaj uzurpacije funkcije
Mehmedović posebno skreće pažnju na događaj od 14. jula 2025. godine, kada se Darko Ćulum – nakon čak 81 radnog dana neopravdanog odsustva – pojavio u prostorijama SIPA-e s namjerom da, suprotno zakonu, ponovo preuzme funkciju direktora koju je prethodno napustio. Ovaj potez, navodi Mehmedović, predstavlja grubo kršenje zakona, ali i pokušaj destabilizacije rada ključne državne institucije.
Zakonski okvir: Ostavka znači kraj mandata
Član 68. Zakona o upravi jasno propisuje da rukovodilac javne institucije ima pravo podnijeti ostavku ako ne može ili ne želi preuzeti odgovornost za dalje obavljanje dužnosti. Upravo to je Ćulum i učinio sredinom marta 2025. Ovim činom, automatski je izgubio status policijskog službenika, što dodatno potvrđuje član 119. Zakona o policijskim službenicima. Time se, smatra Mehmedović, formalno i suštinski završio njegov radni odnos u SIPA-i.
Veze s Dodikom i prelazak u MUP RS-a
Dalje, Mehmedović ističe da Ćulumova ostavka nije bila samo lični čin – nego i politički motivisan potez. Prema njegovim navodima, Ćulum je postupio po zahtjevu tada osuđenog Milorada Dodika, koji je pozvao sve Srbe zaposlene u SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu BiH da napuste ove institucije. Ubrzo nakon ostavke, Ćulum je prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, gdje je najprije najavio posao savjetnika direktora, a potom, prema medijskim izvještajima, imenovan za savjetnika ministra unutrašnjih poslova RS-a.
Mehmedović tvrdi da je Ćulum, zajedno sa drugim visokim zvaničnicima RS-a, učestvovao u organiziranim aktivnostima s ciljem opstrukcije državnih institucija – konkretno sprečavanja SIPA-e da izvrši naredbe Suda BiH za hapšenje Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Time je, prema njegovim navodima, izvršeno više krivičnih djela, uključujući i zloupotrebu službenog položaja, definisanu članom 220. Krivičnog zakona BiH.
Samovolja koja je ostavila SIPA-u bez rukovodstva
Mehmedović posebno ističe da je Ćulum svojim potezima otežao rad cijele Agencije, jer u trenutku kada je napustio dužnost, pozicija zamjenika direktora nije bila popunjena. Time je SIPA ostala bez zakonom propisanog rukovodstva, što je dodatno usporilo i zakompliciralo izvršenje njenih nadležnosti.
Gdje je Zajednička komisija za odbranu i sigurnost?
U inicijativi se postavlja i pitanje rada Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH. Prema članu 59. Poslovnika, Komisija je nadležna za nadzor nad radom SIPA-e, uključujući utvrđivanje činjenica u slučajevima nezakonitosti. Međutim, prema dostupnim informacijama, Komisija se mjesecima uopće nije bavila Ćulumovim postupcima, niti je saslušala bilo kojeg službenika ili zvaničnika u vezi s ovim slučajem.
Zaključak inicijative: Hitno djelovanje potrebno
Zbog svega navedenog, Mehmedović zahtijeva da se Zajednička komisija hitno sastane, utvrdi sve relevantne činjenice i prikupi izjave službenih lica uključenih u slučaj Darka Ćuluma. Prema njegovom mišljenju, riječ je o pitanju koje ne trpi odlaganje – jer se tiče funkcionisanja jednog od najvažnijih policijskih organa u državi.
