Italijani 22. marta glasaju za duboku reformu pravosudnog sistema, koju pristalice smatraju neophodnom modernizacijom, dok opozicija upozorava na rizik po nezavisnost sudstva...
Italijani će 22. marta glasati o reformi pravosudnog sistema. Rezultat je još uvijek potpuno nejasan. Ali mnogo toga je na kocki, prije svega za Giorgiu Meloni. Četrdesetdevetogodišnja premijerka, liderka desničarske konzervativne stranke Braća Italije, od oktobra 2022. godine predvodi koaliciju sa Legom, desničarskom nacionalističkom strankom ministra saobraćaja Mattea Salvinija, i Forza Italijom ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija.
U nestabilnoj političkoj situaciji u Italiji, Meloni je postigla rijedak podvig: odmah nakon preuzimanja vlasti, postala je druga premijerka s najdužim mandatom od Drugog svjetskog rata. Samo je Silvio Berlusconi duže bez prekida obavljao funkciju, ali su mu bila potrebna dva pokušaja da to postigne.
Na međunarodnoj sceni, Meloni ostavlja dojam "predivne figure". U Briselu i Washingtonu, u New Delhiju i Addis Abebi, smatra se pouzdanim partnerom. Kod kuće je sigurnija na vlasti od većine šefova vlada u glavnim državama EU. Zajedno s predsjednikom Sergiom Mattarellom, Meloni predvodi listu najpopularnijih političara u Italiji. U jesen 2027. namjerava se kandidovati za drugi mandat.
Referendum o reformi pravosuđa je daleko najveći izazov u domaćoj politici. Na ovom narodnom glasanju, građani moraju izraziti svoje mišljenje o „pravilima za organizaciju sudova i stvaranje disciplinskog suda“. To će biti napisano na glasačkom listiću. Ovo zvuči kao tehničko i manje političko pitanje.
U stvari, to je najvažnija reforma, kojoj se snažno protive lijeve opozicione stranke, otkako je koalicija desnog centra došla na vlast prije tri i po godine. Reformu pravosuđa odobrila su oba doma parlamenta krajem oktobra. Budući da reforma uključuje i izmjenu 5 članova Ustava, zakon mora konačno odobriti narod na referendumu.
Samo 4 od 10 Italijana vjeruje u pravdu
Nema rasprave o činjenici da je pravosudni sistem u Italiji nefunkcionalan i, prije svega, vrlo spor. U građanskim postupcima potrebno je i do sedam godina za donošenje konačne odluke, dok je u krivičnim postupcima u prosjeku potrebno osam godina. U upravnim sudovima potrebno je više od pet godina za odluku u posljednjoj instanci.
Trenutno se preispituje oko 4,5 miliona procesa, od kojih je skoro 1,5 miliona krivičnih procesa.
Mnogi procesi završavaju bez odluke zbog isteka zastare. Italijanska ekonomija gubi do 1% ekonomskog rasta svake godine, jer pravna nesigurnost plaši domaće i strane investitore. Samo četiri od deset Italijana imaju povjerenja u pravosudni sistem svoje zemlje.
Tome se dodaje i nezadovoljstvo mnogih konzervativaca političkim aktivizmom takozvanih "crvenih mantila", kako se često nazivaju ljevičarske sudije. Silvio Berlusconi se smatrao najpoznatijom žrtvom političkog lova na vještice od strane ljevičarskih tužilaca i sudija.
Berlusconi, koji je umro u junu 2023. u 86. godini života, suočio se s oko trideset suđenja. Postojala je samo jedna konačna krivična presuda, mnogo nakon što je napustio politiku, za prekršaj poreza.
