Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u četvrtak je tokom posjete Tbilisiju oštro kritizirao pritisak evropske birokratije na Gruziju, ocijenivši da su optužbe kako ta zemlja vodi „proruski kurs“ teško shvatljive.
Na zajedničkoj konferenciji za medije s gruzijskim predsjednikom Mikheilom Kavelašvilijem, Milanović je podsjetio da Gruzija od 2008. godine nema diplomatske odnose s Rusijom, nakon što je Moskva priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije. Te pokrajine, kako je naveo, u velikoj mjeri ovise o Rusiji politički, finansijski, ekonomski i vojno.
„U Tbilisi sam došao kako bih izrazio solidarnost s Gruzijom u nastojanjima da očuva teritorijalni integritet, ali i kako bih se lično uvjerio u situaciju u zemlji koju optužuju za proruski politički kurs. Tokom 2025. nijedan čelnik EU-a nije posjetio Gruziju“, rekao je Milanović.
Odnosi Gruzije i Evropske unije dodatno su se pogoršali nakon što je krajem 2024. za predsjednika prisegnuo Kavelašvili, u vrijeme političke krize izazvane odlukom vlade da zamrzne pristupne pregovore s EU-om do 2028. godine. Odluka je izazvala masovne proteste, a odlazeća proevropska predsjednica Salome Zurabišvili tvrdi da Kavelašvili nije legitimno izabran, pozivajući se na navodne neregularnosti parlamentarnih izbora.
Milanović je kritizirao dolazak ministara pojedinih članica EU-a na proteste opozicije u Gruziji, nazvavši takav pristup neprihvatljivim pritiskom na malu i izoliranu zemlju suočenu s problemima. „Evropska birokratija ne govori u moje ime niti u ime Hrvatske“, poručio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik Kavelašvili zahvalio je Hrvatskoj i Milanoviću na iskrenom pristupu, nazvavši Hrvatsku „uvaženom članicom EU-a“ i istakavši da hrvatski stav predstavlja ono što mnogi očekuju od evropskih lidera.
Evropska unija dodijelila je Gruziji status kandidata u decembru 2023. godine, ali je kritikovala pojedine zakone koje je usvojila vladajuća stranka Gruzijski san, uključujući zakon o registraciji organizacija koje primaju više od 20 posto sredstava iz inostranstva kao „agenata stranog utjecaja“ te zakon o LGBT pravima, za koji Bruxelles tvrdi da je autoritarnog karaktera i inspirisan Rusijom.
