Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine okončao je finansijsku reviziju 19 budžetskih korisnika za 2025. godinu, među kojima su Parlament Federacije BiH, kabinet predsjednika i potpredsjednika FBiH, Vlada FBiH kroz Generalni sekretarijat te 16 federalnih ministarstava.
Revizijom je obuhvaćen iznos budžeta od 3.870.991.429 KM, dok je ukupno izvršenje u revidiranim institucijama iznosilo 3.480.729.545 KM. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast izvršenja budžeta od 15 posto, što dodatno naglašava obim javne potrošnje i značaj kontrole trošenja sredstava.
Finansijska kontrola uključivala je dva ključna segmenta – provjeru finansijskih izvještaja te reviziju usklađenosti poslovanja, odnosno ocjenu da li su aktivnosti, transakcije i iskazani podaci u skladu sa važećim zakonima i propisima.
Kada je riječ o mišljenjima na finansijske izvještaje, revizori su dali 18 pozitivnih ocjena bez kvalifikacije, dok je jedno mišljenje dato s rezervom. U dijelu koji se odnosi na usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima, šest institucija dobilo je pozitivno mišljenje, dok je čak 13 institucija ocijenjeno mišljenjem s rezervom.
Najveći broj uočenih nepravilnosti, kako navode revizori, odnosi se na oblast tekućih i kapitalnih transfera – jednog od najznačajnijih segmenata javne potrošnje u Federaciji BiH.
Transferi, koji obuhvataju subvencije, grantove, podrške javnim i privatnim preduzećima, udruženjima i nižim nivoima vlasti, u 2025. godini dostigli su ukupno 1.871.730.024 KM za tekuće i 302.403.912 KM za kapitalne namjene. Upravo u ovom segmentu, prema nalazima revizije, uočeni su problemi u planiranju, nedovoljno jasni kriteriji raspodjele, kao i slab nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava.
Revizorski izvještaji ukazuju i na niz sistemskih slabosti koje prelaze okvire pojedinačnih institucija. Među njima se izdvajaju kašnjenja u rješavanju upravnih žalbi, neprovođenje mjera iz strateških dokumenata Federacije BiH, nepostupanje po zaključcima Vlade FBiH, te neriješena pitanja vezana za Fond solidarnosti, uključujući nerevidiranje liste lijekova i nedostatak stručnih uputstava.
Dodatno su evidentirani i problemi poput neaktiviranja namjenskih računa izvan Jedinstvenog računa Trezora, nedovoljnih aktivnosti na naplati potraživanja, neusaglašenosti knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine i obaveza, kao i neusklađenosti u primjeni stopa doprinosa na određene naknade zaposlenih.
Ured za reviziju naglašava da su u izvještajima posebno izdvojena i pitanja koja, iako ne utiču direktno na revizorska mišljenja, imaju značajan sistemski karakter i zahtijevaju pažnju zakonodavne i izvršne vlasti.
Ukupno je dato 177 preporuka – od čega 86 novih i 91 iz ranijih perioda koje još uvijek nisu u potpunosti provedene. Revizori upozoravaju da visok procenat nerealizovanih preporuka ukazuje na potrebu jačeg institucionalnog odgovora i dosljednije provedbe ranije utvrđenih mjera.
Prema ocjeni realizacije ranijih preporuka, stanje je ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu: 53 posto preporuka je u potpunosti ili djelimično realizovano, 40 posto nije realizovano, dok je šest posto ocijenjeno kao neprovodivo.
Izvještaji su dostavljeni svim revidiranim institucijama, Parlamentu Federacije BiH, Vladi FBiH, predsjedniku Federacije BiH i Federalnom ministarstvu finansija, a javno su dostupni i na zvaničnoj stranici Ureda za reviziju institucija u FBiH Ured za reviziju institucija u FBiH.
U narednom periodu, revidirane institucije dužne su izraditi planove za otklanjanje uočenih nepravilnosti i dostaviti ih Uredu za reviziju, nakon čega slijedi razmatranje na parlamentarnoj komisiji za reviziju i dodatni nadzor nad realizacijom preporuka.
Preostali izvještaji za revizijski ciklus 2025/2026. godine bit će objavljivani sukcesivno, a kompletan set izvještaja očekuje se do 30. septembra 2026. godine, saopćeno je iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.
