U ranim jutarnjim satima dolina Mina, nedaleko od Meke, bila je ispunjena hiljadama vjernika koji su učestvovali u jednom od najznačajnijih obreda hadža – simboličnom bacanju kamenčića na stubove koji predstavljaju šejtana.
Ovaj ritual, poznat kao “Džemret”, temelji se na islamskoj predaji o poslaniku Ibrahimu, koji je, prema vjerovanju, tri puta kamenovao šejtana nakon što ga je pokušao odvratiti od izvršenja Božije zapovijedi da žrtvuje svog sina Ismaila.
Hadžije odjevene u bijele ihrame prolazile su kroz obred u uslovima izuzetno visokih temperatura koje su u Meki i Mini dosezale i do 44 stepena Celzijusa. Uprkos vrućini i fizičkom naporu, veliki broj vjernika uspješno je obavio ovaj zahtjevni dio hodočašća.
Saudijske vlasti su zbog ekstremnih vremenskih uslova dodatno pojačale mjere zaštite, postavljajući rashladne sisteme, ventilatore, prskalice vode, specijalne rashlađene podloge te organizujući stalne punktove za distribuciju pitke vode.
Ovogodišnjem hadžu prisustvuje više od 1,7 miliona vjernika iz cijelog svijeta, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu.
Iako su uslovi bili teški, mnogi hadžije su istakli duboko emocionalno i duhovno iskustvo koje im je obilježilo život.
– Još uvijek ne mogu da vjerujem da sam završio hadžske obrede. Svaki korak je imao svoje značenje, uprkos svim poteškoćama – kazao je 58-godišnji irački hodočasnik Adnan Hamad.
Slične emocije podijelila je i Marwa Dahchouri iz Egipta, koja je ritual kamenovanja opisala kao izuzetno snažan trenutak.
– To je osjećaj kao da ste na mjestu koje nadilazi svakodnevni svijet – rekla je.
Dan prije obreda u Mini, hadžije su boravile na planini Arefat, gdje je, prema islamskoj tradiciji, poslanik Muhammed održao svoj oproštajni govor, jedan od ključnih trenutaka hadža.
Nakon toga uslijedio je boravak na Muzdelifi, između Arefata i Mine, gdje su vjernici tokom noći prikupljali kamenčiće potrebne za ritual.
Nakon završetka kamenovanja, hodočasnici se vraćaju u Meku kako bi obavili završni tavaf – obilazak oko Kabe u Mesdžidul-Haramu, najsvetijem mjestu islama.
Završetak ovih obreda ujedno označava i početak Kurban-bajrama, jednog od najvećih islamskih praznika, koji podsjeća na predaju o poslaniku Ibrahimu i njegovoj spremnosti na žrtvu, nakon čega je, prema vjerovanju, žrtvovan ovan kao zamjena.
Kurban-bajram se obilježava širom muslimanskog svijeta uz vjerske obrede, porodična okupljanja i tradicionalnu podjelu kurbanskog mesa onima kojima je najpotrebnije.
