Evropa gleda, milioni bježe: Politički inat koči BiH na evropskom putu
Dok susjedne zemlje Zapadnog Balkana već uveliko koriste milijarde eura iz evropskih fondova, Bosna i Hercegovina uporno gazi u mjestu, zapletena u mrežu beskrajnih političkih prepucavanja i blokada. Članovi Vijeća ministara BiH svojim ponašanjem potvrđuju ono što građani odavno osjećaju na vlastitoj koži — da je aktuelna koalicija HDZ-a, „trojke“ i SNSD-a daleko od bilo kakve funkcionalnosti.
Već mjesecima ključne odluke čekaju u ladicama, a kočnice su duboko ušle u sve pore državne administracije. I dok predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto ulaže ogroman trud i uspijeva ostvariti sporadične rezultate — poput usvajanja nacrta Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan — to nije dovoljno da BiH uhvati korak s regionom, a kamoli s Evropom.
Blokade i podjele
Pojavljivanje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića pred Sudom BiH, te ukidanje mjere pritvora, jedini su noviteti u političko-institucionalnom mulju u kojem se BiH našla još početkom ove godine. Umjesto rješenja, dobijamo nove podjele i retoriku koja dodatno zaoštrava ionako napetu atmosferu.
Uprkos pritiscima i apelima iz Bruxellesa da se pronađe dogovor kroz dijalog i kompromis, stranke „trojke“ — SDP, NiP i Naša stranka — ostaju čvrste u svom stavu da nema saradnje s Dodikom i „ovakvim SNSD-om“. Njihova retorika ostavlja vrlo malo prostora za optimizam, iako istovremeno najavljuju saradnju s opozicionim strankama iz RS-a (SDS, PDP i Nebojša Vukanović).
Međutim, ni opozicioni blok iz RS-a nije homogeno tijelo. Stare trzavice između lidera PDP-a Draška Stanivukovića, čelnika SDS-a i Vukanovića sada kulminiraju u otvorene podjele, čak se spominje i osnivanje nove stranke. Reakcija Predsjedništva PDP-a, koje se protivi organizovanju prijevremenih izbora za predsjednika RS čak i u slučaju potvrđivanja presude Dodiku, dodatno oslikava koliko su ti odnosi neusklađeni.
Cijena političkog inata
Dok se političari igraju šaha u Sarajevu i Banjaluci, građani plaćaju ceh. Evropska sredstva stoje neiskorištena, a BiH riskira da izgubi čak 100 miliona eura iz prve tranše pomoći ako do iduće sedmice ne bude napretka. Voditelj Delegacije EU u BiH, ambasador Luigi Soreca, otvoreno je upozorio: što više vremena prolazi, manje je novca na raspolaganju.
Plan rasta za Zapadni Balkan predviđen je do kraja 2027. godine i usko je vezan uz proračunski ciklus EU. Ako BiH ne iskoristi sredstva, ona se vraćaju u evropski budžet i postaju nedostupna. Dok druge zemlje već bilježe infrastrukturni napredak, BiH rizikuje da ostane bez strateških projekata kao što su tunel Prenj, nastavak koridora Vc, modernizacija graničnih prijelaza i smanjenje cijena roaminga.
Osim infrastrukturnih gubitaka, BiH ostaje uskraćena za ulazak u jedinstveni platni prostor, što bi značajno olakšalo i pojeftinilo transakcije iz dijaspore. Građani, umjesto da osjete konkretne koristi od evropskog puta, svakodnevno svjedoče jalovim press konferencijama, izjavama i političkim performansima.
Šta dalje?
Sve češće se spominje mogućnost prijevremenih izbora naredne godine kao potencijalnog izlaza iz trenutne blokade. No, s obzirom na trenutnu političku klimu, jasno je da bi ti izbori mogli značiti još godinu dana zastoja, a nema nikakvog jamstva da će novi sazivi donijeti bilo kakvu promjenu.
Bosna i Hercegovina, zemlja s ogromnim ljudskim i prirodnim potencijalima, danas je taoc ličnih sujeta i političkog inata. Dok lideri vode beskonačne ratove za fotelje i kontrolu nad institucijama, građani ostaju bez ključnih investicija, novih radnih mjesta i boljih uslova života.
Evropski put, nekad svetinja na kojoj su svi političari gradili svoje kampanje, sada je gurnut ne u drugi, nego u treći plan. Rezultat: BiH gubi milijarde, a političari dobijaju još koju godinu da se bave sami sobom.
