Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić (NiP) reagirao je na konstataciju gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića (POMAK) da je entitetska vlast ovogodišnjim budžetom zanemarila Unsko-sanski kanton.
Hrnjić, koji je također iz Bihaća, obrazložio je zašto nije saglasan sa Sedićem. Prvenstveno se osvrnuo na ono što je pitanje resora koji vodi.
"Ovogodišnjim budžetom je planirano 190 miliona KM za subvencioniranje poljoprivrede, što je sedam miliona više u odnosu na 2025. godinu. USK 'zahvati' najviše sredstava iz budžeta za poljoprivredu, gotovo 18,5 posto. Ako uzmemo u obzir da je USK prošle godine u poljoprivredi s entitetskog nivoa 'povukao' 33,4 miliona KM, za očekivati da će ovaj iznos ove godine iznositi 35 miliona KM", ukazao je.
Prema njegovim riječima, ovaj kanton je od 2020. do 2022. godine s entitetskog nivoa u poljoprivredi povukao 48,1 milion KM, a od 2023. do 2025. godine 92,2 miliona KM, što je rast od 92 posto. Novac za kantone i lokalne zajednice
Napomenuo je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira za kantone izdvojiti 200 miliona KM, i to za projekte od entitetskog značaja. Naglasio je da bi USK od navedenog iznosa trebao dobiti 24 miliona KM, što je, kako uvjerava Hrnjić, potpuno jednako iznosu za sve ostale kantone.
Potvrdio je da Vlada FBiH namjerava izdvojiti 48 miliona KM za projekte općina i gradova. Obećava da će USK biti pravedno finansijski zastupljen u ovim projektima. Smatra da Bihać i Bosanska Krupa imaju najmanje razloga za nezadovoljstvo po ovom pitanju.
Finansiranje saobraćajnica
Negira da je entitetska vlast odustala od finansiranja projekta izgradnje saobraćajnice od Bihaća do Bosanske Krupe.
"On se finansira budžetom preduzeća Ceste FBiH, koje su izdvojile sedam miliona KM za eksproprijaciju zemljišta u Bihaću i 15 miliona za građevinske radove koji su u toku. Osim toga, budžetom ovog preduzeća je osigurano dodatna tri miliona za eksproprijaciju zemljišta u Bosanskoj Krupi te 35 miliona za radove na preostalom dijelu dionice. Odmah kada lokalne vlasti urade svoj dio posla, možemo započeti konačnu realizaciju ovog projekta", naglasio je.
Negira i to da je entitetska vlast odustala od projekta izgradnje saobraćajnice Bihać - Cazin - Velika Kladuša - granica s Hrvatskom.
"Preduzeće Autoceste FBiH je investitor u čijem je ovogodišnjem planu 15 miliona za eksproprijaciju zemljišta, a koja je u toku, te 3,5 miliona za izradu idejnog i glavnog projekta. Dakle, ukupno 18,5 miliona KM", dodaje.
Sedić razotkrio Trojku – “historijski” budžet, a Krajini 0 maraka, 0 projekata, 0 budućnosti!
Aerodrom u Bihaću
Hrnjić je naveo da je vjerovatno najviše zabrinutosti izazvalo to što je planirano pet miliona KM za izgradnju aerodroma u Bihaću. Podsjetio je da je Vlada FBiH 2023. izdvojila 19,7 miliona KM za izgradnju ovog aerodroma, a da je prošle godine izdvojila 12 miliona KM.
"Dakle, to je manje za sedam miliona, ali nije bilo baš pretjerane zabrinutosti jer nije bila izborna godina. Šalu na stranu, ova sredstva 'tradicionalno' ostaju neutrošena zbog nemogućnosti njihove implementacije. Federacija nije odustala od ovog aerodroma. Sa 300 hiljada KM godišnje finansira operativne troškove aerodromskog preduzeća. Aerodrom nema sve dozvole za izgradnju, a kada bude imao, siguran sam da će biti u vrhu prioriteta Vlade FBiH, bez obzira ko bude u Vladi", konstatirao je.
"Šampioni povrata neutrošenih sredstava"
Također tvrdi da je USK vodeći po povratu neutrošenih sredstava. Nadalje, kako je ocijenio, Grad Bihać je apsolutni šampion po povratu neutrošenih sredstava. Pitao je da li je Federacija kriva za to.
"Zbog izvršenog povrata, neki od projekata u Bihaću bili su finansirani od Federacije u čak dva navrata i tu 'privilegiju', koliko sam upućen, imao je samo Bihać od svih lokalnih zajednica u FBiH. Bihać je prošle godine ostao bez više od 1,8 miliona KM, od čega 1,2 miliona iz budžeta Agencije za vodno područje Save. Najveći dio tih sredstava u toku ove godine iskoristit će Ključ", naglasio je.
Nadalje, Hrnjić uvjerava da je dolaskom u Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatekao 2,8 miliona KM za vodovodne projekte, od čega je 2,5 miliona dodijeljeno Bihaću za izgradnju gradskog bazena. Istakao je da je ova lokalna zajednica dobila entitetski novac i za svoje vodovodno preduzeće.
"Te godine su 'privilegiju' izgradnje bazena u FBiH imali samo Bihać i Mostar. Podsjećam da je Gradsko vijeće Bihaća (među kojima su i NiP-ovi vijećnici) tada podržalo kreditno zaduženje Grada u iznosu od četiri miliona KM za izgradnju gradskog bazena", dodaje.
Zaključio je da je iz budžeta Bihaća vidljivo da je prošle godine imao gotovo 11 miliona KM za projekte, od čega je osam miliona entitetskog novca.
