Američka i ukrajinska delegacija u nedjelju su pozitivno ocijenile razgovore održane u Miamiju s evropskim saveznicima, ističući da su protekli u „produktivnoj i konstruktivnoj“ atmosferi, u okviru nastojanja da se pronađe rješenje za okončanje rata u Ukrajini.
U zajedničkom saopćenju, koje su na platformi X objavili Steve Witkoff, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, i Rustam Umerov, glavni ukrajinski pregovarač, navodi se da je ukrajinska delegacija tokom protekla tri dana na Floridi održala niz intenzivnih sastanaka s američkim i evropskim partnerima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je potvrdio da se paralelno nastavlja rad na dokumentima koji se odnose na okončanje rata, sigurnosne garancije za Ukrajinu i poslijeratnu obnovu zemlje.
Pregovori u Miamiju započeli su u petak, a vode ih Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika. Prema navodima Kijeva, sastancima prisustvuju i evropski izaslanici, iako Moskva odbacuje ideju trilateralnih pregovora.
Kremlj je u međuvremenu umanjio značaj razgovora u Miamiju, poručivši da su predložene izmjene američkog mirovnog plana neprihvatljive. Washington je prošlog mjeseca predstavio plan od 28 tačaka za okončanje rata, ali su Ukrajina i evropski saveznici prvobitnu verziju ocijenili kao previše povoljnu za Moskvu. Nakon konsultacija s Kijevom i Evropskom unijom, plan je izmijenjen, ali Rusija te amandmane opisuje kao „nekonstruktivne“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da se ruski izaslanik Kiril Dmitriev nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi preuzeo amandmane i prenio ih Moskvi, uz napomenu da se ne radi o pripremi formalnih trilateralnih pregovora.
Iako detalji nove verzije plana nisu javno objavljeni, izvori navode da bi se od Ukrajine moglo tražiti ustupanje dijela teritorije u zamjenu za američke sigurnosne garancije, što ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka pregovora.
Zelenski je razgovore opisao kao „konstruktivne“ i naglasio da se odvijaju ubrzanim tempom, ali je upozorio da konačan ishod uveliko zavisi od spremnosti Rusije da zaista okonča rat. Istovremeno je naveo da signali koji dolaze iz Moskve i dalje ostaju negativni, ukazujući na nastavak napada duž linije fronta, udare na civilnu infrastrukturu i ratne zločine u pograničnim područjima.
Ukrajinski predsjednik je ovu sedmicu opisao kao „historijsku“ za Ukrajinu, zahvalivši evropskim partnerima na obećanju oko 90 milijardi eura finansijske pomoći u naredne dvije godine.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak izjavio da ruske snage ostvaruju napredak na istočnom frontu i zaprijetio dodatnim ofanzivama u narednim sedmicama, izražavajući uvjerenje da će Rusija do kraja godine ostvariti nove vojne uspjehe.
Zelenski je naveo da je Rusija u samo jednoj sedmici lansirala oko 1.300 jurišnih dronova, 1.200 navođenih avionskih bombi i devet raketa različitih tipova, uglavnom usmjerenih prema Odeskoj regiji, gdje su napadi prouzrokovali veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
U isto vrijeme, Kremlj je signalizirao mogućnost diplomatskog kontakta s Francuskom. Peskov je potvrdio da je Putin izrazio spremnost za razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Jelisejska palata je ovu najavu ocijenila kao pozitivan signal, uz poruku da će eventualni razgovori biti vođeni uz potpunu transparentnost i uz informisanje Ukrajine i evropskih partnera.
Odnosi između Moskve i evropskih prijestolnica i dalje su izuzetno napeti, uz duboko nepovjerenje i suprotstavljene stavove o ulozi Evrope u pregovorima. Ipak, Macron je ranije poručio da Evropa ne bi smjela ostati po strani i prepustiti Sjedinjenim Američkim Državama isključivu ulogu u pregovorima o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
