Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnim finansijskim izazovom jer bi uskoro mogao biti donesen konačan sud u arbitražnoj tužbi kompanije Mittal iz Indije, koja zahtijeva nadoknadu štete u iznosu od oko 400 miliona američkih dolara, što je više od 700 miliona konvertibilnih maraka. Spor se odnosi na navodno kršenje Bilateralnog investicionog ugovora (BIT) između Indije i BiH iz 2006. godine, a tiče se ulaganja u firmu Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL).
Prema nezvaničnim informacijama poslovnog portala Indikator, arbitražni sud u Beču, kojem je slučaj predat 2023. godine, mogao bi donijeti odluku u narednih mjesec dana. Izvor blizak procesu naglašava da je riječ o jednom od najzahtjevnijih investicionih sporova između indijskih investitora i države BiH, te da će ova presuda biti važan test pouzdanosti zaštite stranih ulaganja u pravno nestabilnim okruženjima.
Zvanični stav Pravobranilaštva BiH za sada nije dostupan, dok je u izvještaju koji je u maju ove godine dostavljen Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH naglašeno da su detalji spora strogo povjerljivi i da nije dozvoljeno njihovo objavljivanje.
Porijeklo spora Priča je počela 2003. godine, kada je državna kompanija KHK Lukavac spojena sa britanskom firmom Global Infrastructure Holdings Ltd (GSHL), kasnije poznatom kao Global Steel Holdings Ltd iz Indije, te je osnovana kompanija GIKIL, jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.
Vlada Tuzlanskog kantona je tada prenijela upravljačka prava nad 51% kapitala GIKIL-a na GSHL, dok je 49% zadržala za sebe.
Problemi su nastali 2013. godine, kada je firma Stemcor prekinula poslovni ugovor s GIKIL-om, ostavljajući kompaniju s velikim dugom. Indijski vlasnici tražili su da se dug podijeli prema vlasničkim udjelima, ali je Vlada TK to odbila, a članovi uprave iz Tuzlaka su tražili isključivanje Indijaca iz uprave.
Mittalova kompanija je potom pravno reagovala, ali se problem dugovanja nije riješio.
Arbitraža i pravne posljedice Zbog odbijanja plaćanja, GSHL je 2015. godine pokrenuo arbitražni postupak, ali bez uspjeha u rješavanju duga.
Godine 2019., Pramod Mittal i dva rukovodioca uhapšeni su pod optužbom za loše upravljanje i nanošenje štete od oko 20 miliona KM. Iako su ubrzo pušteni uz kauciju, dobili su zabranu poslovanja u GIKIL-u, nakon čega su napustili BiH.
Godine 2020. GSHL je isključen iz vlasništva GIKIL-a, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.
Troškovi i šta slijedi Savjet ministara BiH je za pravni postupak izdvojio skoro četiri miliona KM, jer su entitetske vlade odbile da finansiraju postupak.
Arbitražni sud čine tri sudije, a presuda može imati velike posljedice po finansijsku stabilnost države.
Ukoliko presuda bude protiv BiH, zemlja će se suočiti s ogromnim finansijskim obavezama, što dodatno otežava ionako složenu ekonomsku situaciju.
