Rusija je privremeno obustavila plovidbu Azovskim morem nakon serije koordiniranih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, koji su u manje od sedam dana pogodili desetine plovila i ključnu energetsku infrastrukturu. Ovaj potez predstavlja jedan od najozbiljnijih poremećaja ruskih pomorskih operacija od početka rata.
Prema navodima ukrajinske vojske, u najnovijem valu napada pogođeno je deset tankera, četiri trajekta te velika rafinerija nafte u gradu Sizranu. Mete su bile i trafostanice na okupiranom Krimu, čime je nastavljen pritisak na rusku logistiku i energetsku mrežu.
Zapovjednik ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme Robert Brovdi poručio je da se ruska “flota u sjeni”, koja se koristi za transport nafte uprkos međunarodnim sankcijama, suočava s ozbiljnim gubicima.
– Tehnološko ponižavanje carstva se nastavlja. Past će zbog Krima – napisao je Brovdi na društvenim mrežama, tvrdeći da ruski brodovi više ne mogu sigurno koristiti Kerčki moreuz, jednu od najvažnijih pomorskih veza između Azovskog i Crnog mora.
Stanovnici Sizrana izvijestili su da su u ranim jutarnjim satima čuli više eksplozija, nakon čega je izbio veliki požar u rafineriji koja, prema dostupnim informacijama, snabdijeva rusku vojsku gorivom i ima važnu ulogu u izvozu naftnih derivata.
Ruske vlasti potvrdile su da se tokom noći zapalio jedan tanker pri ulasku u kanal koji povezuje Azovsko i Crno more, dok su lokalni mediji izvijestili o izlijevanju nafte u blizini obale Taganroga.
Azovsko more ima izuzetno važan strateški značaj za Rusiju. Tim pravcem transportuju se nafta, žitarice, gorivo i druga roba prema međunarodnim tržištima, ali služi i kao ključni logistički koridor za vojne operacije na jugu Ukrajine.
Situaciju dodatno komplikuje odluka Moskve da još ranije zatvori plovidbu kanalom Don–Azov, čime je praktično blokirana jedna od najvažnijih ruta koja povezuje unutrašnje ruske vodene puteve s Crnim morem.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Andrij Zagorodnjuk ocijenio je da je Kremlj izgubio kontrolu nad jednim od svojih najvažnijih pomorskih pravaca.
Prema njegovim riječima, blokada posebno pogađa vojne isporuke, ali i transport žitarica iz luka na okupiranim područjima južne Ukrajine.
Ukrajinski napadi dio su šire strategije usmjerene na slabljenje ruske logistike. Posljednjih sedmica Kijev intenzivno gađa rafinerije, skladišta goriva, radarske sisteme i transportne pravce koji povezuju Rusiju s okupiranim Krimom.
Vojni analitičari smatraju da je cilj ovih operacija postepeno odsijecanje Krima od ostatka ruskog vojnog sistema, čime bi se znatno otežalo snabdijevanje ruskih jedinica na jugu Ukrajine.
Istovremeno, ruske snage nastavile su napade na ukrajinske gradove. Tokom noći poginule su najmanje tri osobe u Dnjepropetrovskoj oblasti, dok je u odvojenom napadu dronom na Herson život izgubio 48-godišnji muškarac, saopćile su ukrajinske vlasti.
Najnoviji razvoj događaja pokazuje da se rat sve više pretvara u borbu za kontrolu nad logističkim i energetskim pravcima, pri čemu obje strane nastoje protivniku nanijeti što veću ekonomsku i vojnu štetu daleko iza linije fronta.
