Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) raspisalo je tender za nabavku automobila procijenjene vrijednosti 146.500 KM bez PDV-a, odnosno oko 171.500 KM sa uračunatim porezom.
Prema dostupnim informacijama, automobil je namijenjen za potrebe Uprave za materijalno-finansijske i imovinske poslove.
Iako iz MUP-a Republike Srpske nisu zvanično saopštili o kojem modelu je riječ, analiza tehničkih specifikacija pokazuje da se gotovo svi zahtjevi iz tenderske dokumentacije poklapaju s karakteristikama Volkswagen Touarega najnovije generacije, što otvara pitanje da li su uslovi tendera prilagođeni unaprijed određenom vozilu.
Prema dokumentaciji, zahtijeva se vozilo minimalne dužine 4.900 milimetara, širine najmanje 1.980 milimetara i visine najmanje 1.700 milimetara. Upravo te dimenzije odgovaraju modelu Touareg, čija je dužina 4.950 milimetara, širina 1.984 milimetra, a visina 1.717 milimetara.
Pored dimenzija, tražene karakteristike poklapaju se i po međuosovinskom rastojanju, zapremini prtljažnika, zapremini motora od oko 3.0 litra, kao i snazi od približno 210 kW, odnosno 286 konjskih snaga.
Posebnu pažnju privlači spisak zahtijevane opreme, u kojem su navedeni brojni brendirani nazivi tehnologija karakteristični za Volkswagen, kao što su IQ Light HD Matrix prednja svjetla, Air Care Climatronic klima-uređaj, App Connect Wireless, Lane Assist, Front Assist, Auto Hold, te adaptivni tempomat sa Stop & Go funkcijom.
Tenderskom dokumentacijom predviđeno je i adaptivno vazdušno oslanjanje sa automatskom nivelacijom na obje osovine, kao i sjedišta s funkcijama masaže i ventilacije, što predstavlja opremu koja se češće vezuje za luksuzna reprezentativna vozila nego za standardna službena policijska vozila.
Procijenjena vrijednost nabavke od 171.500 KM s PDV-om također odgovara tržišnoj cijeni modela Volkswagen Touareg 3.0 TDI V6 s višim paketima opreme na tržištu Bosne i Hercegovine.
Iz MUP-a Republike Srpske nisu odgovorili na upit o ovoj nabavci.
Prema dostupnim informacijama, MUP Republike Srpske planira i dodatne nabavke vozila tokom ove godine. U Planu javnih nabavki za 2026. godinu predviđena je nabavka novih SUV vozila ukupne vrijednosti 2,62 miliona KM.
Podsjetimo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u martu ove godine službeno je objavilo da će nabaviti 400 različitih vozila u narednom periodu, a za tu namjenu Vlada Republike Srpske obezbijedit će 30 miliona KM.
Ministar MUP-a RS-a Željko Budimir tada je obrazložio da postoji potreba za nabavkom novih vozila jer je prosječna starost postojećih automobila veća od deset godina.
Dodao je da će biti nabavljena putnička, terenska, kombi i specijalna vozila, kao i radne mašine.
Prema informacijama Portala javnih nabavki, MUP RS-a je već 10. marta zaključio ugovor s „Autoradom“ d.o.o. Brčko o kupovini osam vozila ukupne vrijednosti 262.000 KM.
Komentarišući aktuelnu nabavku, predsjednik Udruženja građana „Restart Srpska“ Stefan Blagić ocjenjuje da je izdvajanje 170.000 KM za nabavku samo jednog vozila poražavajuće.
„Pitanje je ko će se voziti u automobilu od 170.000 KM, pa mogu se tako voziti i u novom vozilu od 50.000 KM. Ne znam samo u čemu je problem, ili je problem u tome što je postignut dogovor sa određenim ponuđačima, ili što se crtaju specifikacije. Treba imati u vidu da idu izbori i novac će se izvlačiti na sve moguće strane, a automobili su samo jedna mala karika u izvlačenju tog novca. Moja procjena je da će za ove izbore biti uložena najveća količina novca do sada, tako da sve ovo što se dešava ne čudi“, smatra Blagić.
Da su upravo javne nabavke jedno od najzahtjevnijih područja za otkrivanje eventualnih zloupotreba, upozorava i bivši tužilac Josip Aničić.
On kaže da su ovakvi predmeti izuzetno složeni, zahtijevaju mnogo vremena, specijaliziranog znanja i finansijskih vještačenja.
„Teško je dokazati dogovor između naručitelja i ponuditelja, gotovo nemoguće bez posebnih istražnih radnji ili svjedoka saradnika. Iako je postupak formalno proveden u skladu sa zakonom i uz poštovanje propisane procedure, iza toga često stoje prethodni dogovori te prilagođavanje uslova tendera unaprijed određenom ponuditelju“, navodi Aničić.
Specifičnost ovakvih predmeta je u tome što između naručitelja i odabranog ponuditelja postoji obostrani interes da se sporni dogovori ne otkrivaju, jer obje strane ostvaruju korist, dok štetu u konačnici snosi državni budžet.
Ukazuje i na to da, pored dogovora između naručitelja i ponuditelja, često postoji i dogovor između samih ponuditelja o teritorijalnoj podjeli tržišta, što dodatno komplikuje i otežava dokazivanje nezakonitosti.
„Često se događa da pojedini učesnici podnose formalne ponude samo radi zadovoljavanja zakonske procedure i stvaranja privida konkurentnosti postupka. Samim tim takvi ponuditelji u pravilu nemaju interes isticati da su oštećeni niti insistirati na krivičnom progonu, budući da njihovo učešće često služi održavanju privida zakonitosti i konkurentnosti postupka javne nabavke“, kaže Aničić.
On dodaje da su pojedina protivpravna postupanja u postupcima javnih nabavki zakonom propisana kao prekršaji, iako istovremeno mogu sadržavati i obilježja krivičnog djela.
Upit je upućen i Agenciji za javne nabavke BiH, ali odgovor nije dostavljen do zaključenja teksta.
