Prema novom izvještaju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) svjetska vojna potrošnja u 2025. dostigla je 2.887 milijardi dolara, što je realni rast od 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Riječ je o 11. uzastopnoj godini rasta, a udio vojne potrošnje u globalnom BDP-u porastao je na 2,5 posto, najviši nivo od 2009. godine. Iako je godišnji rast bio slabiji nego 2024., kada je iznosio 9,7 posto, SIPRI navodi da je usporavanje prije svega posljedica pada izdvajanja u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je izvan SAD-a potrošnja porasla za 9,2 posto.
Tri najveća vojna potrošača, SAD, Kina i Rusija, zajedno su potrošili 1.480 milijardi dolara, odnosno 51 posto ukupne svjetske potrošnje. SAD su 2025. izdvojile 954 milijarde dolara, što je 7,5 posto manje nego godinu ranije, uglavnom zato što tokom godine nije odobrena nova finansijska vojna pomoć Ukrajini. Istovremeno, Washington je povećao ulaganja u nuklearne i konvencionalne kapacitete s ciljem odvraćanja Kine u Indo-Pacifiku.
Najveći doprinos globalnom rastu dala je Evropa, gdje je vojna potrošnja porasla 14 posto na 864 milijarde dolara. Rusija je izdvojila 190 milijardi dolara, uz rast od 5,9 posto, dok je Ukrajina povećala potrošnju za 20 posto na 84,1 milijardu dolara, što odgovara 40 posto njenog BDP‑a.
Ukupna izdvajanja 29 evropskih članica NATO‑a dostigla su 559 milijardi dolara, a 22 države prema SIPRI-jevoj metodologiji prešle su prag od dva posto BDP-a.
U Aziji i Okeaniji zabilježeno je rast od 8,1 posto, na 681 milijardu dolara, što je najveće povećanje od 2009. Kina je potrošnju povećala na 336 milijardi dolara, Japan na 62,2 milijarde, a Tajvan na 18,2 milijarde dolara. Na Bliskom istoku ukupna vojna potrošnja ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je procijenjenih 218 milijardi dolara.
