Američki i izraelski zračni napadi na Iran desetkovali su najviše ešalone političkog i vojnog vodstva, uništili ključnu komandnu infrastrukturu i borbene sposobnosti te oštetili civilne zgrade širom zemlje.
U Teheranu se čini da je proces nasljeđivanja vlasti poremećen širenjem sukoba nakon atentata na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Međutim, šest dana nakon početka rata koji je zahvatio 12 zemalja Bliskog istoka, velike vojne operacije još nisu ugrozile vladavinu iranskog režima, prema riječima evropskih i arapskih zvaničnika upoznatih s procjenama situacije od početka sukoba. Iran je, kažu, bio spreman za ovaj sukob.
Komandne strukture osmišljene da prežive napad usmjeren na obezglavljivanje rukovodstva izgleda da su ostale uglavnom netaknute, što je omogućilo Iranu da pokrene odmazdu protiv Izraela, Katara i Bahreina u roku od nekoliko sati od početnih napada. Istovremeno, Iranci izvještavaju o povećanom prisustvu sigurnosnih snaga na ulicama gradova, kojima patroliraju paravojne snage Basidž na motociklima.
Režim pruža otpor.
"Najviši iranski lideri su mrtvi; takozvano vladajuće vijeće koje je moglo izabrati nasljednika je mrtvo, nestalo ili se krije u bunkerima, previše uplašeno da bi čak i bilo u istoj prostoriji", rekao je američki ministar odbrane Pete Hegseth na brifingu u srijedu, hvaleći uspjehe operacije i najavljujući njeno proširenje.
A predsjednik Donald Trump je u utorak izjavio da su u napadima ubijeni "gotovo svi ljudi" koje Sjedinjene Države smatraju mogućim nasljednicima nedavno ubijenih članova režima.
Međutim, uprkos žestini napada i velikom razaranju, nije bilo izvještaja o značajnim prebjegima unutar režimskih redova ili narodnim ustancima, prema evropskim i arapskim procjenama koje su za The Washington Post dostavili zvaničnici iz tih zemalja.
Čak ni američke obavještajne agencije nisu vidjele znakove pobune ili prebjega u ranim danima kampanje, prema izvoru upoznatom sa situacijom koji je tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti operacije. "Nema ni najmanjeg znaka da sistem ne funkcioniše ili da postoje prebjegi. Apsolutno ništa. Nula", rekao je visoki evropski zvaničnik pod uslovom anonimnosti, opisujući vladine brifinge o snazi iranskog režima.
"Kontrola je potpuna", dodao je. Zvaničnik je napomenuo da je upoznat sa izvještajima o pripadnicima sigurnosnih snaga koji se ne pojavljuju na dužnosti, ali vjeruje da bi to mogao biti rezultat naređenja da se više ne okupljaju u kompleksima i kasarnama iz straha od napada.
Tajna iranske otpornosti
Zvaničnici kažu da se iransko vojno i političko rukovodstvo pokazalo otpornim zahvaljujući "slojevitom sistemu" koji je režim izgradio kako bi izdržao krize. Liderstvo je decentralizovano imenovanjem više pojedinaca koji mogu odmah zamijeniti bilo koju ključnu osobu u slučaju njihove smrti.
Na primjer, nakon što je iranski ministar odbrane Aziz Nasirzadeh ubijen u napadima, predsjednik Masoud Pezeshkian, za kojeg se također nagađalo da je bio meta početnih napada, već je imenovao Majida Ebnelrezu za privremenog ministra. Mediji su kasnije nagađali da je i Ebnelreza ubijen u narednim napadima, ali iranski državni mediji nisu komentarisali ove tvrdnje.
Očekivani protesti
Visoki arapski zvaničnik otkrio je da su američki saveznici u Perzijskom zaljevu, u periodu prije sukoba, smatrali da će Iran biti mnogo ranjiviji na vanjski vojni pritisak. Vjerovali su da bi atentat na vrhovnog vođu mogao biti prekretnica koja bi izazvala masovni ustanak protiv režima.
"Očekivali smo proteste na ulicama, ali smo bili iznenađeni njihovim jedinstvom", rekao je, govoreći pod uslovom anonimnosti o osjetljivim unutrašnjim planovima. Procjena je uslijedila nakon što su mnogi iranski susjedi u januaru procijenili da postoji duboka slabost unutar političkih i sigurnosnih struktura dok se režim suočavao s masovnim antivladinim protestima i odgovorio brutalnom represijom.
Ali usred nemilosrdnog bombardovanja, vladajuća struktura je ostala uglavnom netaknuta i nastavlja da vrši potpunu kontrolu, iznenađujući čak i iskusne posmatrače Irana u regionu. Ipak, evropski i arapski zvaničnici upozoravaju da iranski režim ostaje neproziran i da je njegov kolaps gotovo nemoguće predvidjeti spolja.
Obim uništenja
Informacije o posljedicama američkih i izraelskih napada na Iran polako pristižu, jer je zemlja gotovo u potpunosti ugašena internetom. Međutim, početna vizuelna analiza koju je proveo Washington Post otkriva veliku štetu na vojnim ciljevima, vladinim zgradama i objektima domovinske sigurnosti. Izrael je nedavno objavio da je ciljao i iranski klerikalni establišment.
Prema podacima Centralne komande SAD-a, preko 2.000 ciljeva u Iranu je pogođeno za nešto više od četiri dana. Izraelske odbrambene snage saopštile su da su njihovi avioni od subote bacili više od 4.000 metaka na Iran.
„Nema sumnje da je Iran značajno oslabljen“, rekao je Gregory Brew, iranski analitičar u Eurasia Group. Gledajući samo vojne gubitke, Sjedinjene Američke Države i Izrael uništili su većinu iranske mornarice, značajan dio iranskog naoružanja i postrojenja za njihovu proizvodnju. „Dižu u zrak mnogo zgrada, ali većina njih je vjerovatno prazna. Uništavaju fizičku strukturu Islamske Republike“, dodao je Brew.
U međuvremenu, iranska policija i snage Basidža nastavile su djelovati, prema riječima Iranaca unutar zemlje, potvrdio je evropski zvaničnik. Brew to objašnjava činjenicom da ove snage ne koriste teško naoružanje i mogu se brzo raspršiti iz zgrada koje su lake mete za zračne napade, a zatim se ponovo pojaviti kada se borbe smire.
Spreman za dugoročni sukob
Nije jasno koliko dugo Iran može izdržati napade SAD-a i Izraela. Ranije ove sedmice, tempo iranskih odmazdi se usporio, što sugerira da Iranu ponestaje municije ili da nije u mogućnosti pristupiti zakopanim zalihama.
Međutim, ubrzo je uslijedio niz odmazde na Bahrein, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Kako sukob napreduje i iranske snage su prisiljene prilagođavati se i stvarati nove planove, gubici u vodstvu mogli bi postati sve veći.
„Znaju da ne mogu poraziti najmoćniju vojsku na svijetu, ali mogu pokušati nanijeti što više štete asimetričnim ratovanjem kako bi prisilili SAD na deeskalaciju“, rekao je. Zato je Iran, dodao je, dao prioritet odmazdi protiv zaljevskih država i onih koje bi mogle početi vršiti pritisak na Sjedinjene Države da traže izlaz iz situacije.
Zvaničnik je dodao da se Iran kladi da su njegov sistem i ljudi sposobniji da izdrže dugotrajne nedaće od onih u Zaljevu i Sjedinjenim Državama, ali je upozorio da što duže sukob traje, to je vjerovatnije da će postati smrtonosniji za sve strane. "Ovaj režim je izgrađen da traje i neće tiho nestati", zaključio je.
