Američki predsjednik je otišao i dalje, navodeći da razmatra i mogućnost povlačenja Sjedinjenih Država iz saveza, korak koji bi predstavljao dramatičnu promjenu u zapadnoj sigurnosnoj arhitekturi.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi mogao razmotriti povlačenje američkih trupa iz Italije i Španije, ostavljajući otvorenom mogućnost šireg preispitivanja američkog vojnog prisustva u Evropi, samo dan nakon što je objavio da njegova administracija razmatra smanjenje snaga u Njemačkoj.
„Zašto ne bih? Italija nam uopšte nije pomogla, a Španija je bila užasna, apsolutno užasna“, dodao je. „To je NATO. Nije čak ni činjenica da je to nešto što se dešava. Ako su to dobro rekli, ili ako su rekli: 'U redu, pomoći ćemo vam.' Ali pomoć je malo spora. A mi im pomažemo s Ukrajinom. Napravili su haos od Ukrajine, potpuni haos. Ukrajina nema nikakve veze s tim. To je okean odvojeno. To je njihov posao. To je kao njihova ulazna vrata. Mi im pomažemo. A Biden im je dao 350 milijardi dolara, što je bilo ludo. To je jedan od razloga zašto je rat nastavljen. Ali kada su nam trebali, nisu bili tu. Moramo to zapamtiti. I ako smo ikada imali veliki rat, jer nam nije trebala pomoć s Iranom, pobijedili smo Iran od prvog dana. Bilo je gotovo, bilo je gotovo, a sada je još gotovo“, rekao je Trump.
Njegovi komentari dolaze u vrijeme pojačanih tenzija unutar NATO-a, budući da je Trump pojačao kritike evropskih saveznika zbog onoga što smatra nedostatkom podrške pomorskim i vojnim operacijama vezanim za sukob s Iranom. Optužio je nekoliko zemalja da nisu doprinijele naporima za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, koji je bio zatvoren za globalni brodski promet nakon što je 28. februara izbila američko-izraelska zračna kampanja protiv Irana.
Američki predsjednik je otišao i dalje, navodeći da razmatra i mogućnost povlačenja Sjedinjenih Država iz saveza, korak koji bi predstavljao dramatičnu promjenu u zapadnoj sigurnosnoj arhitekturi.
Prema internom e-mailu Pentagona , američki zvaničnici su razgovarali o opcijama kažnjavanja saveznika NATO-a za koje se smatra da ne podržavaju američke operacije protiv Irana. Među spomenutim scenarijima bila je i suspenzija Španije iz saveza.
Trump je ranije ovog mjeseca pokrenuo ideju o povlačenju dijela trupa iz Evrope, a u srijedu je potvrdio da njegova administracija posebno razmatra smanjenje snaga u Njemačkoj, a odluka se očekuje uskoro.
Na pitanje u četvrtak da li bi se slične mjere mogle proširiti na Italiju i Španiju, dvije zemlje koje su izrazile rezerve prema ratu s Iranom, odgovorio je: "Možda... Gle, zašto ne bih? Italija nam uopšte nije pomogla, a Španija je bila užasna, apsolutno užasna."
Njegova retorika prema Madridu se posljednjih sedmica pooštrila. Prošlog mjeseca, Trump je zaprijetio potpunim trgovinskim embargom Španiji nakon što su španske vlasti odbile dozvoliti američkoj vojsci da koristi njihove baze za misije vezane za napade na Iran.
Najnoviji podaci Centra za podatke o vojnoj snazi Ministarstva odbrane SAD-a pokazuju da su Sjedinjene Američke Države, zaključno s decembrom 2025. godine, imale nešto više od 68.000 aktivnih vojnika stalno stacioniranih u svojim bazama u Evropi. Više od polovine tog kontingenta, oko 36.400 vojnika, stacionirano je u Njemačkoj, što je čini glavnim središtem američkog vojnog prisustva na kontinentu.
Situacija s Iranom
Donald Trump je ostavio otvorenom mogućnost ponovnog pokretanja rata s Iranom. Tokom sastanka s novinarima u Bijeloj kući, američki predsjednik je bio nejasan o sudbini pregovora, ali prilično čvrst kada je u pitanju vojna opcija.
"Ne znam da li trebamo ponovo pokrenuti rat... ali možda hoćemo. Ti Iranci očajnički žele dogovor, ali mi imamo problem jer ne znamo sa sigurnošću ko su im trenutno lideri", rekao je Trump.
Dok administracija službeno izjavljuje da čeka mirovne prijedloge iz Teherana, iza kulisa se priprema ono što Trump naziva "neizbježnom olujom". Čelnici Pentagona i komandant Centralne komande, admiral Brad Cooper, podnijeli su predsjedniku planove za ono što je opisano kao "kratka, ali snažna" ofanziva.
Ovaj strateški plan uključuje tri hitna cilja: hirurške zračne napade za slamanje iranskog otpora, upotrebu kopnenih snaga za preuzimanje kontrole nad Hormuškim moreuzom i operaciju specijalnih snaga za zapljenu svih iranskih rezervi obogaćenog urana prije nego što se one mogu pretvoriti u oružje.
Teheranov odgovor je bio trenutan i prkosan. Vrhovni vođa Mojtaba Hamnei je, oštrom izjavom, jasno stavio do znanja da Iran neće odustati od onoga što on naziva svojim "nacionalnim nuklearnim naslijeđem".
"Stranci koji dolaze hiljadama kilometara daleko da djeluju s pohlepom i zlobom nemaju mjesta ovdje. Jedino mjesto za Amerikance u Perzijskom zaljevu je na dnu njegovih voda", rekao je Mojtaba Khamenei.
Ova oštra ratna retorika izazvala je pravu paniku na energetskim tržištima. Neizvjesnost oko globalne ponude podigla je cijenu nafte Brent u Londonu na ranije nezamislive nivoe, prodajući se za 126 dolara po barelu u posljednja 24 sata.
