Gaza na ivici humanitarne katastrofe: Glad prijeti krhkom primirju i opstanku mira
Dok je pažnja međunarodne javnosti bila usmjerena na odredbe o razoružanju i razmjeni talaca u sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa od 8. oktobra, humanitarna kriza u Pojasu Gaze postala je tiha, ali daleko ozbiljnija prijetnja održivosti primirja. Odredba o protoku pomoći, koja je trebala biti najlakša za provedbu, pokazala se najvećim izazovom – glad prijeti destabilizacijom regije i ugrožava svaki politički napor usmjeren ka miru.
Plan američke administracije predviđao je dolazak 600 kamiona humanitarne pomoći u Gazu svakodnevno, kako bi se zadovoljile osnovne potrebe stanovništva iscrpljenog ratom, glađu i raseljavanjem. Međutim, samo dvije sedmice nakon stupanja sporazuma na snagu, obećanja su se pretvorila u prepreke: Izrael je odgodio ponovno otvaranje vitalnog prelaza Rafah, smanjio broj kamiona, a humanitarne organizacije naišle su na stroge administrativne zahtjeve za registraciju. Velika područja sjevernog dijela Gaze ostala su nedostupna, uprkos sporazumu koji naglašava "potpunu slobodu prolaza".
Prema podacima Svjetskog programa za hranu, manje od polovine planirane pomoći stiglo je do 21. oktobra, dok se pokazatelji gladi pogoršavaju do alarmantnih nivoa. Humanitarna pomoć u Gazi godinama je postala sredstvo pregovaranja i političkog pritiska – ulazak hrane i lijekova uvjetovan je vojnim i političkim odlukama, što implicitno legitimizira politiku kolektivnog kažnjavanja civila. UN i međunarodna pravna tijela jasno naglašavaju da svi civili moraju imati neometan pristup pomoći, ali Izrael nastavlja striktno kontrolisati kanale isporuke, ograničavajući rad UNRWA-e, agencije zadužene za palestinske izbjeglice.
Humanitarna situacija u Gazi danas je dramatična. Više od 1,9 miliona ljudi, gotovo cjelokupno stanovništvo Pojasa, raseljeno je više puta zbog bombardovanja i naređenja za evakuaciju. Oko 80% domova i 89% vodovodnih i kanalizacionih mreža uništeno je, dok je 94% bolnica teško oštećeno ili potpuno uništeno. Nedostatak struje, goriva i pitke vode dodatno pogoršava stanje, dok glad postaje svakodnevna stvarnost miliona ljudi.
Ova humanitarna katastrofa ima korijene u odlukama izraelske vlade. U oktobru 2023. bivši ministar odbrane Yoav Gallant nametnuo je "potpunu blokadu", zabranivši hranu, vodu, struju i gorivo, čime je blokada postala sredstvo vojnog i političkog pritiska. Godinama kasnije, posljedice te odluke i dalje se osjećaju – glad se koristi kao političko oružje, dok međunarodna zajednica nastoji pronaći načine da humanitarne operacije ostanu neovisne od političkih pritisaka.
Istovremeno, međunarodni sudovi i UN jasno su proglasili odgovornost Izraela za kršenje humanitarnog prava. Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud optužili su izraelske zvaničnike za zločine izgladnjivanja civila, dok izvještaji UN-a zaključuju da je prisilno ograničavanje hrane, goriva i lijekova u Gazi predstavljalo genocidne prakse. Ipak, Tel Aviv odbija priznati ove nalaze, a stanovništvo Pojasa Gaze i dalje je izloženo nesigurnosti i riziku od smrti zbog gladi.
U tom kontekstu, američki Civilno-vojni koordinacijski centar (CMCC) postavljen je da prati provedbu klauzule o humanitarnoj pomoći i osigura isporuku pošiljki. Centar, u kojem učestvuje oko 200 američkih vojnika, surađuje s UN-om kako bi se spriječilo opstrukcija i omogućila dostava hrane, lijekova i goriva. Međutim, stručnjaci upozoravaju da mir u Gazi neće trajati ako osnovne potrebe stanovništva ostanu nezadovoljene – humanitarna pomoć nije samo stavka humanosti, već ključni stub stabilnosti primirja.
Da bi se spasila Gaza i očuvalo krhko primirje, međunarodna zajednica mora osigurati slobodan i neometan pristup pomoći, zaštitu humanitarnih operacija te punu političku i finansijsku podršku država garanta. Bez ovih koraka, glad prijeti ne samo životima miliona civila, već i opstanku bilo kakvog trajnijeg mira u regiji.
