Kineski predsjednik Xi Jinping posljednjih je sedmica imao pune ruke posla s mnoštvom zapadnih saveznika koji traže bolje odnose s drugom najvećom svjetskom ekonomijom.
Kanadski premijer Mark Carney postigao je trgovinski sporazum, britanski premijer Keir Starmer bio je u Pekingu, a očekuje se da će njemački kancelar Friedrich Merz doputovati sljedećeg mjeseca.
U velikoj promjeni svjetskog poretka otkako je Donald Trump ponovo preuzeo dužnost, najbliži američki partneri istražuju nove mogućnosti s Kinom nakon sukoba s Trumpom oko tarifa i njegovih zahtjeva da saveznica NATO-a Danska ustupi Grenland Sjedinjenim Državama, piše u analizi situacije.
Redefiniranje odnosa
Uprkos riziku od izazivanja Trumpovog bijesa, američki saveznici redefiniraju odnose sa zemljom koja se dugo smatrala glavnim protivnikom mnogih zapadnih demokratija i ključnim ekonomskim rivalom Sjedinjenih Država. Neki lideri i stručnjaci žale zbog ove promjene, koja bi mogla prevagnuti u korist Pekinga, dok drugi vide Kinu kao jednako veliki izazov kao i Sjedinjene Države, budući da obje sile bore se za vlastite interese.
„Angažujemo se široko, strateški i otvorenih očiju“, rekao je nedavno kanadski premijer Carney na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. „Aktivno prihvatamo svijet kakav jeste, ne čekamo da svijet bude onakav kakav bismo željeli da bude.“
S druge strane, u Washingtonu raste zabrinutost. „Umjesto da stvorimo jedinstveni front protiv Kine, mi guramo naše najbliže saveznike u njen zagrljaj“, rekla je američka senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata.
Trump: To je veoma opasno.
Kada su ga novinari pitali o posjeti britanskog premijera Starmera Pekingu, Trump je rekao da je "vrlo opasno za njih da to rade". "A još je opasnije, mislim, da Kanada posluje s Kinom", dodao je Trump, koji i sam planira posjetiti Peking u aprilu. "Kanada ne stoji dobro. Stoji im jako loše. A Kina ne može biti rješenje."
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog svojih „praksi ekonomske prisile“, ali je dodala: „Kao što rekoh, moramo tražiti drugačija partnerstva s različitim zemljama širom svijeta.“
Evropa brani svoje interese
Dok Evropa preispituje svoju strategiju, "to nije zaokret prema Kini", smatra Una Aleksandra Bērziņa-Čerenkova, zamjenica direktora Letonskog instituta za međunarodne odnose. "To je zaokret prema nekoj vrsti odbrane Evrope kao bloka."
Peking pokušava zaobići vodstvo EU u Briselu i direktno sarađivati s evropskim prijestonicama, objašnjava Alicia Garcia Herrero, ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis. Kina želi održati status quo s Evropom: lak pristup bogatim potrošačima, a zauzvrat nudi malo ustupaka evropskim kompanijama na kineskom tržištu. „Njima je potrebna Evropa, ali ne moraju se boriti za nju“, rekla je.
Tim Rühlig, viši analitičar u Institutu Evropske unije za sigurnosne studije u Parizu, smatra da je došlo do nepovratne promjene u odnosima Evrope s dvije najveće svjetske ekonomije. „Za SAD, to je bio Grenland. Za Kinu, to su bile oktobarske kontrole izvoza rijetkih zemalja“, rekao je. „Oba ova događaja, po mom mišljenju, značajno su doprinijela evropskoj percepciji da se suočavamo s dvije velike sile koje ne oklevaju da maltretiraju EU.“
"Svi žele ići u Peking, čak i čovjek koji ne želi da mi idemo u Peking"
Evropski lideri posjećuju Kinu iz gotovo istih razloga kao i Trump: njene ogromne ekonomije, njene uloge u globalnim poslovima i potrebe za uspostavljanjem pouzdanih kanala komunikacije. „Svi idu u Peking, uključujući i tipa koji ne želi da idemo u Kinu“, rekao je Joerg Wuttke, bivši predsjednik Trgovinske komore EU u Kini.
Tokom svoje posjete ovog mjeseca, prve posjete kanadskog premijera u osam godina, Mark Carney je smanjio 100% carinu na kineska električna vozila, koju je 2024. godine nametnuo njegov prethodnik Justin Trudeau, u zamjenu za niže uvozne stope na kanadske poljoprivredne proizvode. Trump je potom zaprijetio da će Kanadi nametnuti 100% carinu, što je Carney nazvao blefom. „Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, onda smo na meniju“, rekao je Carney u Davosu.
Veliki korak za britanskog premijera nakon godina napetosti
Keir Starmer je također napravio veliki korak, postavši prvi britanski premijer koji je posjetio Kinu nakon osam godina zategnutih odnosa. Ove sedmice, Starmer i Xi su pozvali na strateško partnerstvo. Posjeta je rezultirala nizom poslovnih sporazuma, uključujući niže kineske tarife na škotski viski i 30-dnevno putovanje bez viza za britanske turiste.
Finski premijer Petteri Orpo, francuski predsjednik Emmanuel Macron, irski premijer Micheál Martin i južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung također su nedavno posjetili Kinu. Očekuje se da će sada posjetiti i njemački kancelar Friedrich Merz, koji je zauzeo oštriji stav prema Kini od svojih prethodnika i namjerava se uhvatiti u koštac s trgovinskim deficitom i ovisnošću o kineskim sirovinama.
Kako se američki saveznici približavaju Pekingu, neki analitičari upozoravaju na opasne podjele na Zapadu. "Bit će nemoguće da se SAD i zapadne zemlje ujedine kako bi izolovale Kinu, ako bude potrebno, ili da postave i sprovedu uslove za saradnju", zaključio je Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije.
