Iako se starenje često doživljava kao spor i postepen proces, nova istraživanja pokazuju da to nije uvijek slučaj. Ljudi, naime, prolaze kroz dva perioda naglog ubrzanja starenja – u prosječnoj dobi od 44 godine i potom oko 60. godine, pokazala je studija iz 2024. godine objavljena u ScienceAlert.
“Ne mijenjamo se samo postepeno s vremenom, dešavaju se zaista dramatične promjene”, istakao je genetičar Michael Snyder sa Univerziteta Stanford u augustu 2024. godine. “Pokazalo se da su srednje četrdesete period dramatičnih promjena, kao i rane šezdesete. To važi bez obzira na to koju vrstu molekula posmatramo.”
Starenje je složen proces koji povećava rizik od različitih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest i kardiovaskularne poremećaje, pri čemu rizik ne raste ravnomjerno, već naglo eskalira nakon određenih životnih etapa. Snyder i njegov tim su detaljno istraživali biologiju starenja kako bi razumjeli te promjene i pronašli načine za njihovo ublažavanje.
U istraživanju su pratili 108 odraslih osoba, uzimajući biološke uzorke svaka dva do tri mjeseca tokom nekoliko godina. Analizirali su širok spektar biomolekula – RNK, proteine, lipide, mikrobiome iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine, ukupno 135.239 bioloških parametara. Rezultati su pokazali obrasce promjena povezanih sa starenjem i utvrdili da je 81 posto proučavanih molekula pokazalo značajne promjene u jednom ili oba perioda ubrzanog starenja.
Prvi vrhunac, sredinom četrdesetih, povezan je s molekulama koje utiču na metabolizam lipida, kofeina i alkohola, kao i na kardiovaskularna oboljenja, kožu i funkciju mišića. Drugi vrhunac, u ranim šezdesetima, odnosio se na metabolizam ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularna oboljenja, promjene na koži i mišićima, imunološku regulaciju te funkciju bubrega.
Istraživači su napomenuli da se prvi vrhunac poklapa s periodom kada žene ulaze u perimenopauzu ili menopauzu, ali su isključili tu pojavu kao glavni uzrok. Muškarci su u istoj dobi također prolazili kroz značajne molekularne promjene, što ukazuje da postoje drugi faktori koji utiču na ubrzano starenje. “Prepoznavanje i proučavanje tih faktora trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja”, dodao je metabolomičar i glavni autor studije Xiaotao Shen.
Autori ističu da je uzorak ispitanika bio relativno mali i da su analizirali ograničen broj bioloških uzoraka. Buduća istraživanja trebala bi uključiti veći broj ispitanika kako bi se još detaljnije razumjelo kako se ljudsko tijelo mijenja tokom vremena.
Ovo istraživanje potvrđuje da starenje nije uvijek postepeno i da se biološke promjene ponekad događaju naglo, otvarajući nova pitanja o prevenciji bolesti i produženju zdravog životnog vijeka.
