Kosovo ide na izbore po drugi put u godini, ali bez garancije da će rezultat donijeti stabilnu vladu; april donosi novi izazov: izbor predsjednika!
Sutra ujutro, građani Kosova će se vratiti na birališta kako bi izabrali 120 članova nove Skupštine. Ovo su drugi opći izbori u 2025. godini, nakon onih u februaru koji su završeni bez jasnog pobjednika i gurnuli zemlju u dugotrajnu političku krizu.
Već skoro godinu dana, Kosovom upravlja privremena izvršna vlast, na čelu s Albinom Kurtijem, koji je, suočen s nedostatkom jasne većine, bio prisiljen manevrirati kompromisima, odgađajući važne odluke i održavajući funkcioniranje institucija na minimumu. Unutrašnji sporovi, sukobi oko mjesta predsjednika parlamenta i nedostatak međustranačke saradnje učinili su 2025. godinu politički najnestabilnijom godinom od proglašenja nezavisnosti 2008. godine.
Iako je zvanično cilj stvaranje funkcionalne vlade, ne očekuje se da će nedjeljni izbori biti konačno rješenje krize. Ankete i procjene analitičara ukazuju na to da će se Pokret Vetevendosje Albina Kurtija ponovo pojaviti kao vodeća stranka, ali ne sa apsolutnom većinom da bi samostalno vladao. Na izborima 9. februara, Pokret Vetevendosje je dobio 42,3% glasova i 48 mandata; ovaj put bi mogao povećati svoj udio glasova, posebno zahvaljujući mobilizaciji dijaspore, sa oko 300.000 građana koji su stigli na Kosovo tokom praznika, od kojih većina ima tendenciju da podrži Kurtija.
Ali čak i uz ovu podršku, brojka od 61 – koja garantuje parlamentarnu većinu – ostaje dalek cilj. Ovo još jednom čini Kurtija ovisnim o koalicijama, što je u trenutnom političkom kontekstu teška, ako ne i nemoguća misija.
Očekuje se da će Demokratska partija Kosova (PDK) zauzeti drugo mjesto, predvođena Bedrijem Hamzom - ličnosti visokog profesionalnog profila i dobrih međunarodnih veza. Hamza se pozicionirao kao prozapadna alternativa, kritikujući Kurtija zbog tenzija sa SAD-om i zbog njegovog neuspjeha u dijalogu sa Srbima na sjeveru.
Očekuje se da će Demokratski savez Kosova (DSK), historijska stranka Kosova, koju predvodi Lumir Abdixhiku, zadržati treće mjesto i mogla bi igrati odlučujuću ulogu u koalicijskim pregovorima. Abdixhiku je izgradio profil moderne, umjerene snage, s fokusom na ekonomiju i vladavinu prava, te bi mogao biti nedostajući posrednik između stranaka.
Ali klasična podjela na tabore i neslaganje s Kurtijem kao dominantnom političkom figurom ostaju prepreke stabilnoj vladi.
Još jedna ključna karika u ovom ciklusu kriza su izbori za predsjednika Kosova, koji bi se trebali održati u aprilu 2026. Ustav zahtijeva većinu u Skupštini za njegov izbor, što ga čini gotovo nemogućim bez širokog dogovora između stranaka.
Ako se nakon izbora ne postigne ne samo formiranje vlade, već i izbor šefa države, onda Kosovo rizikuje ulazak u treći izborni ciklus, možda tokom ljeta, što bi 2026. godinu pretvorilo u još jednu sezonu političkih i institucionalnih kriza.
Međunarodna zajednica, posebno SAD i EU, sve je kritičnija prema političkoj polarizaciji na Kosovu. Nedavno prisustvo američkih zvaničnika FBI-a i DEA-e u Tirani i Prištini, kao i jasne poruke američkog State Departmenta u vezi s "non grata" osobama, protumačene su kao signal da Washington više neće tolerirati institucionalni zastoj.
Sutrašnji izbori su više pokušaj ponovnog preuzimanja kontrole nad sistemom nego automatsko rješenje krize. U nedostatku širokog političkog dogovora, rizik da će Kosovo ponovo ostati bez funkcionalne vlade i ići na još jedne izbore u aprilu ili ljeti je vrlo realan.
Ako se nakon 28. decembra ne pojavi parlamentarna većina koja ozbiljno shvata institucionalnu stabilnost, Kosovo rizikuje da se pretvori u republiku permanentnog zastoja, luksuz koji si krhka država, u stalnoj napetosti sa Srbijom i pod budnim okom međunarodne zajednice, ne može priuštiti.
