Poraz premijera Viktora Orbana na mađarskim parlamentarnim izborima u nedjelju otvorio je niz političkih i ekonomskih pitanja u Srbiji, prije svega u energetskom sektoru, gdje se sada s još većom pažnjom očekuje finalizacija sporazuma MOL-a o kupovini većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Situacija sa najavljenom akvizicijom, u kojoj bi, pored MOL-a, učestvovala i kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, neizvjesnija je za Srbiju jer je rok za realizaciju sporazuma 22. maj, dok 17. aprila ističe licenca američkih finansijskih vlasti koja omogućava uvoz nafte kako bi NIS i njegova rafinerija u Pančevu mogli poslovati.
NIS je zatražio novu posebnu licencu
Ranije ovog mjeseca, NIS je od Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a zatražio novu posebnu licencu koja bi omogućila nesmetano poslovanje nakon 17. aprila, datuma važenja licence Jadranskog naftovoda (JANAF) za transport nafte do rafinerije Pančevo.
Prema nekim analitičarima, promjena političke klime u Mađarskoj i uspon Petera Madyara mogli bi direktno ugroziti strateški sporazum o preuzimanju udjela u NIS-u od strane MOL-a, te dodatno dovesti Srbiju u situaciju u kojoj mora balansirati između energetske ovisnosti o Rusiji i zahtjeva zapadnih partnera.
Mađarska kompanija MOL saopštila je 19. januara da je potpisala obavezujući sporazum sa ruskim kompanijama o otkupu njihovih udjela u NIS-u, pri čemu je ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata manjinski vlasnik. Vlada Srbije posjeduje 29,9 posto NIS-a, dok ostatak drže mali akcionari i zaposleni.
Ekonomiste, s druge strane, smatraju da se može očekivati prodaja NIS-a onakva kakva je dogovorena za vrijeme Orbanove vlade, ne sumnja da će "sigurno biti problema s prodajom većinskog udjela u NIS-u nakon političke promjene u Budimpešti".
Situacija se, dodatno komplikuje jer bi emiratska kompanija ADNOC, koja ima strateški interes, mogla biti odgođena i zbog situacije na Bliskom istoku.
Srbija će u narednom periodu biti pod političkim pritiskom i Moskve i Washingtona, što bi je moglo prisiliti da nacionalizuje NIS, za koji, prema kupoprodajnom ugovoru, ima pravo preče kupovine, ali državni vrh, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, to izbjegava, ne želeći da naruši odnose sa Beogradom i Kremljom.
Vučić: Odnose s Orbanom nije lako uništiti
Vučić je, škrto čestitajući Peteru Magyaru na pobjedi, dan nakon mađarskih izbora izjavio da je s odlazećim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom radio na uspostavljanju iskrenih odnosa i razumijevanja između Beograda i Budimpešte, ocjenjujući da ih "nije lako srušiti", ali je poručio da će pružiti ruku novoj mađarskoj vladi.
Među kartama na stolu je i poruka iz Moskve, prvog dana nakon Orbanovog poraza na izborima, da je Mađarska sada "neprijateljska zemlja", što moguće dovodi u pitanje raniju sklonost Kremlja da odobri MOL-ovo preuzimanje ruskog udjela u NIS-u.
Međutim, pobjednik izbora, Peter Madyar, izjavio je da neće zatvoriti vrata Rusiji, uprkos pritiscima Brisela i Evropske unije u vezi s ruskim energentima. Madyar je danas također najavio da bi isporuka ruske nafte naftovodom Družba mogla biti nastavljena sljedeće sedmice.
Ova vijest, međutim, ne odnosi se na Srbiju, za koju je Kazahstan prošle godine bio najveći dobavljač sirove nafte, sa gotovo 60 posto ukupnih potreba, a ta nafta, stižući tankerima na hrvatsko ostrvo Krk, zatim se Jadranskim naftovodom (JANAF) transportuje do rafinerije NIS-a u Pančevu.
