Uoči sjednice PIC-a raste neizvjesnost oko izbora novog visokog predstavnika, dok diplomatske podjele između SAD-a i dijela EU dodatno komplikuju budućnost međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini.
SAD navodno razmatraju zahtjev za odlazak Schmidta bez imenovanja nasljednika: Šta bi to značilo za OHR i BiH?
Uoči sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), koja bi trebala biti održana 3. i 4. juna, sve su izraženije političke i diplomatske napetosti oko izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema diplomatskim izvorima, i dalje je otvorena mogućnost da na predstojećoj sjednici ne dođe do imenovanja nasljednika Christiana Schmidta.
Razlog za to, kako se navodi, leži u produbljenim podjelama unutar PIC-a, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i dijela evropskih država, oko kandidata koji bi trebao preuzeti funkciju visokog predstavnika.
Mogući institucionalni vakuum
U uobičajenim okolnostima, eventualno neimenovanje novog visokog predstavnika ne bi automatski predstavljalo problem, jer bi odlazeći visoki predstavnik ostao na dužnosti do izbora nasljednika, čime bi se osigurao kontinuitet rada OHR-a.
Međutim, prema dostupnim informacijama iz diplomatskih krugova, postoji mogućnost da bi SAD mogle insistirati na tome da Christian Schmidt napusti funkciju i u slučaju da njegov nasljednik ne bude izabran na sjednici PIC-a početkom juna.
Takav scenarij bio bi povezan s, kako se navodi, višemjesečnim pritiscima na Schmidta da podnese ostavku, a dodatno ga pojačava činjenica da je njegov odlazak već ranije doveden u vezu s planiranim sastankom PIC-a.
Rizici po rad OHR-a
Eventualno neimenovanje novog visokog predstavnika i istovremeni odlazak aktuelnog nosi rizik stvaranja pravnog i institucionalnog vakuuma u okviru OHR-a, koji nije precizno definisan Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U praksi bi to značilo da OHR formalno ostaje institucija, ali bez jasnog političkog autoriteta i mehanizama odlučivanja koji proizlaze iz funkcije visokog predstavnika, uključujući i tzv. bonske ovlasti.
To bi moglo dovesti do povećanja političkih blokada i otežanog funkcionisanja državnih institucija, naročito u situacijama kada ne postoji unutrašnji politički konsenzus.
Političke posljedice u BiH
Iako određeni blokadni procesi u institucijama BiH već postoje duže vrijeme, bez obzira na intervencije međunarodne zajednice, stručnjaci upozoravaju da bi izostanak visokog predstavnika dodatno povećao prostor za institucionalne krize i potencijalnu paralizu na državnom nivou.
Takav razvoj događaja, prema ocjenama izvora, mogao bi posebno odgovarati političkim akterima koji već duže vrijeme osporavaju legitimitet i ovlasti OHR-a i zagovaraju njegovo ukidanje.
Uloga Rusije i dodatne tenzije
Dodatnu neizvjesnost u proces unosi i pitanje uloge Ruske Federacije u PIC-u. Rusija je ranije obustavila aktivno učešće u radu Upravnog odbora PIC-a nakon imenovanja Schmidta, uz osporavanje legalnosti tog procesa.
Moskva se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i prebacivanje odgovornosti na domaće institucije u BiH.
U tom kontekstu, nedavne političke poruke koje dolaze iz Rusije i izjave pojedinih regionalnih aktera o mogućem povratku Rusije u PIC dodatno su podigle tenzije i otvorile pitanje buduće dinamike odlučivanja unutar tog tijela.
Ipak, čak i u slučaju povratka Rusije, ona ne bi imala mogućnost formalnog blokiranja imenovanja visokog predstavnika, ali bi njen utjecaj mogao otežati postizanje konsenzusa među zapadnim i evropskim članicama.
Podijeljeni stavovi o kandidatima
Proces izbora novog visokog predstavnika dodatno komplikuju i neslaganja među zapadnim partnerima.
Kao jedan od kandidata koji se spominje u diplomatskim krugovima je italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, dok se kao alternativno rješenje pominje i William Ruger.
Međutim, među ključnim državama ne postoji jedinstvena podrška, a određene evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Njemačku, ne podržavaju pomenute prijedloge.
Također se govori i o mogućnosti da Francuska predloži vlastitog kandidata, što bi dodatno usložnilo pregovore unutar PIC-a.
U slučaju da se na sjednici PIC-a ne postigne dogovor o novom visokom predstavniku, a istovremeno dođe do odlaska Christiana Schmidta, Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s neizvjesnim institucionalnim periodom bez jasno definisanog međunarodnog autoriteta u okviru OHR-a.
Takav scenario, prema ocjenama analitičara, mogao bi otvoriti prostor za nove političke blokade i dodatno zakomplikovati već osjetljive odnose unutar zemlje.
