U Bihaću je sinoć predstavljena knjiga „Dolazimo u miru: Rad sa ratnim veteranima na izgradnji mira“, publikacija koja kroz iskustva bivših boraca iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije svjedoči o dvodecenijskom radu na pomirenju, dijalogu i prevazilaženju ratnih trauma.
Promocija je održana u Gradskoj galeriji Bihać, a okupila je nekadašnje pripadnike sve tri sukobljene vojske iz rata u Bosni i Hercegovini, koji danas zajedno djeluju kroz mirovne inicijative i javno upozoravaju na razorne posljedice ratova i podjela.
Amir Delić, koordinator rada sa ratnim veteranima i predstavnik Centar za nenasilnu akciju, kazao je da je osnovna ideja okupljanja veterana bila da nove generacije nikada ne prožive iskustva kroz koja su oni prošli.
– Okupili smo se sa idejom da rata više ne bude. Zajedno posjećujemo gradove, osuđujemo ratne zločine i djelujemo antiratno. Nismo imali gotov recept kako to raditi, morali smo sami učiti i graditi taj put. To su vrlo emotivni susreti, posebno za ljude koji dolaze iz vojski koje su počinile zločine, jer nose posebnu vrstu tereta i srama. Ipak, svugdje nailazimo na razumijevanje i podršku. Nakon više od dvadeset godina rada ova knjiga sumira naš put – od bivših ratnika do graditelja mira – istakao je Delić.
Među učesnicima promocije bio je i Franjo Grgić, predsjednik Udruge veterana i dragovoljaca rata HVO Bihać i dugogodišnji član Centra za nenasilnu akciju.
– Ako političari mogu sjediti zajedno, onda možemo i mi razgovarati o miru kako niko više ne bi pomislio da se rat ponovi. Rat mi je odnio mladost i upravo zato sam dio ove priče. Poruka večeras je da ljudi pročitaju knjigu i vide kako ljudi iz svih krajeva BiH, Hrvatske i Srbije mogu sjesti za isti stol i razgovarati o miru – rekao je Grgić.
Osnivač i idejni tvorac Centar za nenasilnu akciju Nenad Vukosavljević naglasio je kako je cilj organizacije od samog početka bio doprinos prevazilaženju ratnih rana i podjela koje i dalje opterećuju društva regiona.
– Dijalog postoji, iako ga često ne vidimo u javnom prostoru niti ga vode oni koji su najodgovorniji. Vode ga ljudi koji su učestvovali u ratu, mnogo izgubili, ali su uspjeli da u drugome ponovo vide čovjeka. Njihova hrabrost i rad tokom posljednjih dvadeset godina pokazuju da je takav put moguć i vjerujem da je potreban ne samo ovoj zemlji nego cijelom regionu – poručio je Vukosavljević.
