Izrael namjerava izolirati svoje sigurnosne odnose od Sjedinjenih Država zbog rastućeg protivljenja američkog javnog mnjenja.
Izraelci su potpuno svjesni koliko zavise od Sjedinjenih Država, svog najvažnijeg saveznika, koji je decenijama bio uz njih, obezbjeđivao im najnoviju vojnu opremu na bojnim poljima i pružao im diplomatsku podršku u Ujedinjenim nacijama.
Ali to ne znači da su spremni odreći se svoje strateške nezavisnosti ili se suzdržati od kažnjavanja svog premijera Benjamina Netanyahua zbog lošeg upravljanja ovim ključnim odnosom.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio sporazum s Iranom, postalo je jasno da je Izrael marginaliziran, do te mjere da je Netanyahu priznao da ne zna sve detalje.
Analiza je pokazala da se Netanyahu suočava s teškom situacijom dok pokušava balansirati između udovoljavanja Trumpu i održavanja nezavisnosti u donošenju odluka, te demonstracije svog liderstva u izbornoj godini.
Dok Netanyahu umanjuje napetosti u odnosima s Amerikom, izraelski izvještaji ukazuju na nezadovoljstvo iranskim sporazumom, posebno u vezi s Teheranovim zahtjevom za zaustavljanje izraelskih napada na Libanon, što Tel Aviv smatra odvojenim pitanjem, te želi slobodu djelovanja u razoružavanju Hezbollaha.
Prošle sedmice, Netanyahu je prkosio Sjedinjenim Državama kada je pokrenuo napad na Iran uprkos upozorenju Trumpa, koji je naredio Izraelu da prekine vatru.
Izraelski stratezi su za Foreign Policy rekli da bi izraelski neuspjeh u odgovoru na iranski napad koji je uslijedio nakon izraelskog napada na uporište Hezbolaha u Bejrutu omogućio Teheranu da izraelske napade na Liban prikaže kao provokaciju s ciljem napada na Izrael.
To bi postavilo opasan presedan i prikazalo izraelsku politiku kao podređenu odnosima između Irana i Sjedinjenih Država.
Trumpov bijes
Do sada se čini da je Izrael izbjegao Trumpov gnjev, koji je smanjio tenzije, rekavši za BBC da ga Netanyahu nije izazvao da puca na Iran.
Izraelci će pokušati izbjeći izazivanje gnjeva bilo kojeg američkog predsjednika, ali ipak vide hitnu potrebu da zaštite svoje kupovine američke vojne opreme od bilo kakvog Trumpovog utjecaja i usvajaju nova pravila kako bi zaštitili odnose od rastućeg antiizraelskog raspoloženja u Sjedinjenim Državama.
Izrael se oslanja na Ameriku da obezbijedi širok spektar sistema naoružanja, kao i diplomatsku i ekonomsku podršku. Izraelska flota borbenih aviona sastoji se uglavnom od aviona američke proizvodnje i uključuje nevidljive lovce kao što su F-35, F-15 i F-16.
„U napadima na Iran, svi avioni koje je koristila izraelska vojska bili su američke proizvodnje“, rekao mi je Yaakov Amidror, Netanyahuov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i sadašnji istraživač u Jerusalemskom institutu za strategiju i sigurnost.
Izrael se uveliko oslanja na Sjedinjene Države za nabavku helikoptera poput Apache, Black Hawk i Sea Stallion, kao i municije, uključujući artiljerijske granate od 155 mm, minobacačke granate od 120 mm, tenkovske granate i precizne bombe.
Izrael i Sjedinjene Američke Države su također zajednički razvili napredne sisteme protivraketne odbrane, uključujući sisteme Iron Dome, David's Sling i Arrow, koji štite izraelske gradove i njihove stanovnike od neprijateljske vatre i minimiziraju žrtve.
Prema američkom zakonu, bilo kakvo oružje isporučeno zemljama Bliskog istoka ne smije utjecati na kvalitativnu vojnu prednost Izraela, a Washington mora dati Tel Avivu prioritet u nabavci najnovije vojne opreme.
Washington dijeli obavještajne podatke, često je diplomatski štitio Izrael od rezolucija UN-a, usmjeravao je politiku svojih evropskih partnera u korist Izraela i pružio mu stotine milijardi dolara ekonomske pomoći.
"Nuklearna opcija"
Trump će vjerovatno prekinuti isporuke oružja ako utvrdi da se Izrael protivi sporazumu ili zbog njegove politike prema Libanu. David Schenker, bivši pomoćnik državnog sekretara za bliskoistočne poslove i viši saradnik Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, opisao je zaustavljanje prodaje oružja kao "nuklearnu opciju".
Trump, koji je popularan u Izraelu, vjerovatno neće poduzeti ekstremne mjere, a opcije uključuju odgađanje isporuka oružja, smanjenje razmjene obavještajnih podataka ili prijetnju povlačenjem podrške u Ujedinjenim nacijama.
Izrael smatra da opadanje podrške američke javnosti predstavlja veću prijetnju njegovim odnosima sa Sjedinjenim Državama nego Trumpove izjave, budući da je anketa Pew Research Centra u martu pokazala da čak 60% odraslih Amerikanaca negativno gleda na Izrael.
Pad popularnosti Izraela pogoršali su komentari nekih konzervativaca, poput Tuckera Carlsona, koji otvoreno dovode u pitanje izraelske akcije u Gazi i osnovu američke vojne podrške toj zemlji.
Izrael se počeo pripremati za smanjenje zaliha i planira razviti i proizvesti teške bombe, povećati proizvodnju municije i kupiti više oklopnih vozila.
"Želimo biti nezavisniji u proizvodnji naše municije i rezervnih dijelova za sisteme naoružanja, te poboljšati naše obavještajne sposobnosti itd.", rekao je Amidror.
Ali je također priznao ograničenja izraelskih mogućnosti, rekavši: "Nećemo proizvoditi helikoptere Apache, F-35 ili F-15... Nastavit ćemo kupovati ove glavne sisteme od Sjedinjenih Država na ovaj ili onaj način."
Dodao je da ako Trump ili bilo koji drugi američki lider to onemogući, "vratit ćemo se na slobodno tržište i ko god je spreman da proda".
Smirivanje strahova
Izraelski stratezi vjeruju da bi prekid korištenja američke finansijske pomoći mogao spasiti vojnu saradnju. Sjedinjene Američke Države su pristale da pruže Izraelu 38 milijardi dolara vojne pomoći između 2018. i 2028. godine.
Nedavno je Netanyahu izjavio da će Izrael smanjiti ovu pomoć na nulu kako bi umirio one koji Izrael vide kao vojnu supersilu i bogatu zemlju kojoj nije potrebna američka pomoć.
Amidor je rekao: "U Americi postoji sve veće protivljenje finansiranju strane odbrane... Vjerujemo da je mudro zamijeniti direktnu američku podršku zajedničkim projektima u kojima obje zemlje doprinose finansiranju inovacija i razvoju naprednijih sistema."
Izrael se nada da će ovaj pristup unaprijediti njegove interese, osigurati vojnu saradnju i zaštititi ga od hirova američkih političara i potencijalnih promjena u američkom javnom mnjenju.
„Budućnost se ne zasniva na pomoći“, rekla je Erin Lerman, penzionisana obavještajna pukovnica i potpredsjednica Jerusalemskog instituta za strategiju i sigurnost. „U poziciji smo da budemo ozbiljni partneri i ne trebaju nam mrvice.“
