Stotine brodova uz obalu Irana odjednom se nađu na potpuno pogrešnim mjestima, a njihovi navigacijski sistemi ih prikazuju na kopnu, grupirane u neprirodno savršenim krugovima.
„O, Bože moj“, kaže Michelle Wiese Bockmann, viša analitičarka u firmi za pomorsku vještačku inteligenciju Windward, dok skenira emitirane pozicije trgovačkih brodova u vodama Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara. „Vidim... 35 različitih grupa“, dodaje, gledajući kartu Hormuškog moreuza i okolnog područja, gdje su GPS koordinate stotina plovila očigledno poremećene, prikrivajući njihovu pravu lokaciju.
Ratovi se ne vode samo mecima i bombama; vode se i elektromagnetnim talasima. Iako nevidljivo golim okom, ometanje GPS-a može uzrokovati ogromne poremećaje, ometati komunikacije i dovesti do potencijalno smrtonosnih nesreća. Posljednjih godina, ometanje GPS-a uticalo je na avione u Evropi, uključujući i onaj koji prevozi predsjednika Evropske komisije, a postalo je svakodnevna pojava u ratu u Ukrajini. Sada, s izbijanjem sukoba na Bliskom istoku, elektronsko ratovanje se širi na sve veća područja.
Opasnost na moru
Michelle Wiese Bockmann kaže da je i ranije vidjela kako ometanje GPS-a utiče na Automatske identifikacijske sisteme (AIS). Sličan incident se dogodio u regiji prošle godine, a elektronsko ometanje je također uzrokovalo probleme navigatorima u Baltičkom moru. Ali ona upozorava: "Ovo je podignuto na viši nivo. Ogromne opasnosti koje ovo predstavlja za pomorsku navigaciju i sigurnost ne mogu se dovoljno naglasiti." Nacionalni hidrografski ured Pakistana također je upozorio na poremećaje koji utiču na brodarstvo u regiji.
Brodovi koriste AIS, između ostalog, kako bi izbjegli međusobne sudare. Tankeru dugom 300 metara koji prevozi stotine hiljada tona nafte potrebno je mnogo vremena da se okrene ili zaustavi, a plovila mogu putovati kilometrima prije nego što u potpunosti prilagode svoj kurs.
Ako posada nije sigurna gdje se nalaze obližnja plovila, rizik od sudara se povećava, posebno noću ili pri slaboj vidljivosti. "To je problem", kaže Alan Woodward sa Univerziteta u Surreyu. "Problem nije u tome što ne znate kuda idete, već u tome što ne znate kuda idu svi ostali."
Ko stoji iza poremećaja?
Iako nema zvanične potvrde ko stoji iza poremećaja, vojni analitičari sumnjaju da ih uzrokuje Iran. Iran je također zaprijetio napadom na sve brodove koji pokušaju proći kroz Hormuški moreuz.
Globalni navigacijski satelitski sistem (GNSS) ili alati za ometanje GPS-a koje koristi Iran vjerovatno su domaće proizvodnje ili napravljeni korištenjem opreme nabavljene iz Rusije ili Kine, prema riječima Thomasa Withingtona, saradnika Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.
On također sugerira da američke snage u regiji možda koriste i sisteme za ometanje kako bi zaštitile svoje baze, osoblje i plovila od dronova i oružja navođenog GNSS-om. Na pitanje BBC-a, američko Ministarstvo odbrane je reklo: "Iz razloga operativne sigurnosti, nećemo komentarisati status pojedinačnih kapaciteta u regiji."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Otkrivanje nevidljivog
Sean Gorman je suosnivač tehnološke kompanije Zephr.xyz, koja je analizirala obim poremećaja u zemljama poput Ukrajine. S obzirom na to da je zračni prostor iznad Irana sada zatvoren, što onemogućava prikupljanje podataka iz aviona, Gorman se okrenuo drugim izvorima. Posljednjih dana koristio je radarske podatke sa satelita za otkrivanje ometanja u Iranu.
Iako BBC nije nezavisno potvrdio ove informacije, Gorman tvrdi da ometači ostavljaju trag smetnji u radarskim signalima, što mu omogućava da locira incidente ometanja GPS-a širom zemlje. 2024. godine, on i njegove kolege proučavali su ometanje GPS-a u Ukrajini koristeći pametne telefone pričvršćene za dronove.
„Pratili smo GNSS mjerenja sa svih tih telefona“, objašnjava on. „Tako smo uspjeli triangulirati gdje se nalazi ometač. Bio sam jednostavno zadivljen razmjerom i snagom ometanja.“
Potraga za rješenjima
Postoje različite tehnologije koje nude zaštitu od GPS smetnji. Neka rješenja uključuju automatsko otkrivanje smetnji i prebacivanje na frekvencije koje nisu ometane.
Odbrambeni gigant Raytheon UK proizvodi uređaj Landshield, koji je u svojoj najmanjoj verziji otprilike veličine hokejaškog paka. Kompanija kaže da se "antenski sistem protiv ometanja" može instalirati na razna vozila i da koristi više kanala za prevazilaženje smetnji. "Trenutno vidimo značajan porast potražnje za našim sistemima protiv ometanja", kaže Alex Rose-Parfitt, tehnički direktor u Raytheon UK.
Druge kompanije su razvile navigacijske alate koji zaobilaze nedostatke GPS-a. Australijska kompanija Advanced Navigation dizajnirala je sistem koji može odrediti položaj vozila na osnovu očitavanja žiroskopa i akcelerometara. Chris Shaw, suosnivač i izvršni direktor kompanije, kaže da njihova tehnologija može koristiti alternative kada GPS nije dostupan. To uključuje poređenje optičkih slika lokacije sa satelitskim snimcima ili čak kompjutersku analizu položaja zvijezda. "Obrada slika je danas vrlo napredna", kaže Shaw. "Na primjer, mapiranje zvijezda je vrlo jeftino. Jedini problem je što nije baš precizno", dodaje, napominjući da to zahtijeva kombinaciju metoda.
Budućnost navigacije
Ključna slabost GPS-a leži u činjenici da su njegovi signali vrlo slabi i stoga ih je lako ometati. Vojska, s druge strane, ima pristup takozvanom "M-kodu" GPS-a, pažljivo autentificiranom i šifriranom obliku tehnologije koji je znatno otporniji na smetnje. Ramsey Faragher, direktor Kraljevskog instituta za navigaciju, kaže da ometanje GPS-a u iranskim vodama povećava rizik od pomorskih nesreća.
On predviđa da bi sve veća rasprostranjenost ometanja signala mogla dovesti do uvođenja sigurnijih alternativa, slično postepenom prelasku s otvorenih Wi-Fi mreža na današnje one zaštićene lozinkom. "Uskoro ćemo se osvrnuti na ovu eru otvorenih GNSS signala i pomisliti: 'O, Bože, bili smo ludi, to zaista nije bilo pametno'", zaključuje Faragher.
