Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, u razgovoru za medije osvrnuo se na najvažnija ekonomska i politička pitanja koja trenutno oblikuju život građana, ali i perspektivu privrede u Federaciji BiH.
U fokusu su bile teme rasterećenja privrede kroz smanjenje doprinosa, blokade u izgradnji Koridora 5C, stanje i izazovi u namjenskoj industriji te problemi sa strateškim kompanijama poput Igmana, Koksare i Zraka.
Smanjenje doprinosa i fiskalna stabilnost
Nikšić je naglasio da Vlada mora pronaći balans između populističkih pritisaka i realnih fiskalnih mogućnosti. Istakao je da je cilj stvoriti stabilan okvir za razvoj privrede i povećanje plata, ali bez poteza koji bi ugrozili budžetsku održivost.
Podsjetio je da je prva faza smanjenja doprinosa, koja je počela 1. jula, već pokazala manjak prihoda u PIO fondu od oko 40 miliona KM mjesečno, što trenutno pokriva budžet. Međutim, dodao je da su poslodavci u malom obimu prenijeli uštede na radnike kroz povećanje plata, što zahtijeva dodatnu kontrolu i pripremu prije ulaska u drugu fazu.
Kao ključni preduslov istakao je usvajanje zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija, koji bi trebao povećati budžetske prihode i stvoriti sigurniji okvir za dalja rasterećenja. „Tek kada vidimo prve rezultate primjene zakona kroz jedan do dva kvartala, možemo razmatrati novi krug smanjenja doprinosa“, poručio je Nikšić.
Blokada Koridora 5C – politika ispred interesa građana
Govoreći o blokadi gradnje dionice Mostar jug – Tunel Kvanj, Nikšić je naglasio da je riječ o „političkom kočenju“ javnog projekta od ogromnog značaja. Podsjetio je da se radi o samo 400 kvadrata neperspektivne vojne imovine za koju je Ministarstvo odbrane već dalo saglasnost, ali da odluka Predsjedništva BiH o zabrani prometa državnom imovinom stoji na putu.
„Radi se o političkoj igri i blokadi koju predvode SDA i DF. Federacija BiH nema problem da zemljište ostane u državnom vlasništvu, ali tražimo pravo korištenja za javne projekte. Ako autoput, koji je javno dobro, ne može prolaziti preko državnog zemljišta bez promjene vlasništva – onda to nije ništa drugo nego opstrukcija“, rekao je Nikšić.
Namjenska industrija – kičma privrede i razvojni generator
Poseban akcenat premijer je stavio na namjensku industriju, naglašavajući da ona predstavlja jednu od najvažnijih grana privrede u Federaciji BiH. Govorio je o problemima Igmana Konjic sa snabdijevanjem barutom iz Srbije i nužnosti pronalaska alternativnih dobavljača iz Turske i Češke.
Nikšić je najavio i planove za izgradnju vlastite barutane u Federaciji BiH, čime bi se postigla dugoročna nezavisnost od uvoza. „Namjenska industrija nije samo biznis, ona je kičma razvoja čitavih lokalnih zajednica. Kada ljudi u Konjicu, Bugojnu, Goraždu ili Novom Travniku imaju sigurne plate, tada cijela lokalna ekonomija funkcioniše“, istakao je.
Dodao je da Vlada već planira otvaranje novog pogona u Cazinu, a u perspektivi i u Hercegovini, kako bi se proizvodnja ravnomjernije rasporedila i stvorili temelji za dugoročan rast.
Igman, Ginex, Binas, BNT i Pretis – konsolidacija i razvoj
Nikšić je pohvalio rezultate većine firmi namjenske industrije, naglasivši da se Binas i BNT vraćaju na put ozbiljnih prihoda, dok Pretis bilježi povratak interesa na svjetskom tržištu. Iako je još opterećen starim dugovima, ova kompanija, prema riječima premijera, ima proizvode koji su vrlo traženi.
Govoreći o Zraku, istakao je da je stečaj pokrenut pasivnošću prethodne vlade, ali da kompanija i dalje radi i sklapa ugovore. „Zrak je ključni partner BNT-u i vjerujem da će se postepeno vratiti na prijeratne pozicije“, rekao je.
Što se tiče Vitezita, Nikšić je pojasnio da kompanija ima neriješene sudske sporove, a barut koji proizvodi nije kompatibilan potrebama Igmana. Ipak, ocijenio je da bi ponovno pokretanje proizvodnje dugoročno imalo veliki značaj, posebno za rudarski sektor.
Koksara i pad zaposlenosti – izazovi koji traže odgovore
Nikšić je govorio i o problemima u Koksari Lukavac (bivši GIKIL), koja je pred stečajem. Naglasio je da je nadležnost za ovu kompaniju u rukama Vlade TK, ali da Federalna vlada prati dešavanja jer je riječ o važnoj proizvodnoj grani. „Naš primarni fokus je zaštita radnika i očuvanje proizvodnje“, poručio je.
Osvrnuo se i na podatke Federalnog zavoda za statistiku o padu zaposlenosti za oko tri hiljade u odnosu na prošlu godinu, ističući da to ne predstavlja dramatičan gubitak jer se radi o 0,5% ukupne zaposlenosti. Razlozi leže, kaže, u sezonskim kretanjima i usporavanju lohn poslova zbog globalne ekonomske krize.
Nikšić je odbacio tvrdnje da je povećanje minimalne plate uzrokovalo otpuštanja. „Minimalna plata bila je nužna. Dio dobiti od 4,3 milijarde KM, koliko su kompanije ostvarile prošle godine, mora se preliti i radnicima. To je bila ispravna odluka“, naglasio je.
