Na završnom panelu Međunarodnog simpozija Revicona u Neum pod nazivom „Gdje smo i gdje želimo biti?“ o ključnim ekonomskim reformama, stanju tržišta rada i energetskim projektima govorili su premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Tokom trodnevnog simpozija predstavnici poslovne zajednice, finansijskog sektora, institucija i stručnjaci iz različitih oblasti analizirali su globalne ekonomske trendove i njihov uticaj na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Govoreći o rezultatima ekonomskih mjera Vlade Federacije BiH, premijer Nikšić istakao je da Federacija, uprkos složenim međunarodnim okolnostima, bilježi rast plata i pozitivne pokazatelje na tržištu rada.
„Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022. godine iznosila je 1.114 KM. U 2025. godini porasla je za 43 posto i dostigla 1.594 KM, a već u martu ove godine prosječna neto plata iznosila je gotovo 1.700 KM“, kazao je Nikšić.
Naglasio je i rast ukupne mase isplaćenih plata u Federaciji BiH.
„To znači da je gotovo tri milijarde maraka više završilo u džepovima radnika nego prije samo nekoliko godina. Naravno da to nije dovoljno i svi želimo veća primanja, ali uvijek morate pronaći balans između onoga što želite postići i onoga što je realno moguće ostvariti“, rekao je federalni premijer.
Govoreći o narednim ekonomskim reformama, Nikšić je poručio da Vlada ostaje posvećena dodatnom rasterećenju privrede, ali uz potpunu implementaciju fiskalizacije.
„Mnogi su tvrdili da Zakon o fiskalizaciji nikada neće biti usvojen. Danas je zakon usvojen i ulazimo u fazu njegove implementacije. Upravo od fiskalizacije zavisi i naredni krug smanjenja doprinosa i dodatnog rasterećenja privrede“, poručio je.
Podsjetio je i da je Vlada Federacije BiH omogućila isplatu neoporezivog dijela primanja zaposlenima te istakao da Federacija trenutno ima jedan od najnižih nivoa javnog duga u Evropi u odnosu na bruto domaći proizvod.
„Uspjeli smo javni dug smanjiti sa približno 24 posto na oko 18 posto BDP-a. Istovremeno smo vraćali više obaveza nego što smo se zaduživali, što govori o odgovornom upravljanju javnim finansijama“, rekao je Nikšić.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić govorio je o velikim promjenama koje se pripremaju u oblasti radnog zakonodavstva i tržišta rada.
„Već smo usvojili izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, kojima smo pojednostavili procedure angažovanja strane radne snage. U proceduri su i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kao i novi Zakon o radu. Riječ je o zakonima koji će suštinski promijeniti tržište rada u Federaciji BiH“, rekao je Delić.
Posebno je istakao da novi Zakon o radu donosi potpuno drugačiji pristup u odnosu na postojeća rješenja.
„Postojeći zakon više ne prati stvarnost tržišta rada. Novi zakon prepoznaje savremene oblike rada, uključujući rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada, te donosi rješenja koja odgovaraju izazovima današnjeg vremena. Posebno je važno da smo u zakon ugradili 15 direktiva Evropske unije, čime naše zakonodavstvo dodatno usklađujemo s evropskim standardima“, istakao je Delić.
Dodao je da su tokom izrade zakona analizirana iskustva država Evropske unije i regiona kako bi se pronašla najbolja rješenja za domaće tržište rada.
„Naš cilj nije bio tražiti kompromise nego pronaći najbolja rješenja koja će istovremeno štititi prava radnika i omogućiti poslodavcima da posluju u savremenim tržišnim uslovima“, rekao je Delić.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je o značaju razvoja gasne infrastrukture i novih energetskih projekata za Federaciju BiH.
„Planirane plinske elektrane bit će ključni potrošači koji će osigurati ekonomsku održivost novih plinskih projekata. Investitori kroz te projekte rješavaju pitanje koje institucije godinama nisu uspjele riješiti same. Naravno da investitor ima pravo ostvariti dobit, ali naš interes ostaje osigurati sigurnije snabdijevanje i konkurentnu cijenu plina za građane i privredu“, rekao je Lakić.
Na kraju panela zaključeno je da su reforme tržišta rada, fiskalnog sistema i energetskog sektora ključne za dugoročni razvoj Federacije Bosne i Hercegovine, jačanje domaće ekonomije i poboljšanje životnog standarda građana u uslovima sve izraženijih globalnih ekonomskih izazova.
