Norveška je tokom 2025. godine praktično zaključila ono o čemu ostatak Evrope još raspravlja – prelazak na električne automobile. Gotovo svaki novi automobil registrovan u ovoj zemlji danas se puni na struju, čime je Norveška postala globalni presedan u tranziciji ka vozilima bez emisija.
Prema zvaničnim podacima, udio električnih automobila među novoregistrovanim vozilima porastao je na gotovo 96 posto, dok je u decembru dostigao zapanjujućih 98 posto. Ukupno je tokom godine registrovano 179.549 novih vozila, što predstavlja rast od čak 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovakav skok nije rezultat spontane ekološke svijesti, već precizno osmišljene državne politike. Norveška vlada je najavom poreznih promjena koje stupaju na snagu od januara 2026. godine ubrzala odluke građana, koji su masovno požurili da kupe električne automobile prije nego što novi nameti stupe na snagu. Time je tržište praktično eksplodiralo u posljednjim mjesecima godine.
Ipak, država je zadržala jasan signal kupcima: električni automobili čija cijena ne prelazi 300.000 norveških kruna (oko 25.300 eura) ostat će oslobođeni PDV-a i nakon 2026. godine. Time se štiti segment pristupačnih E-vozila, dok se skuplji modeli postepeno uvode u poreski sistem. Nasuprot tome, automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem već sada su opterećeni znatno višim porezima i dodatnim nametima.
Tržišnu dinamiku dodatno su ubrzali sami proizvođači. Automobilske kompanije su u rekordnom roku preusmjerile isporuke prema Norveškoj, svjesne da se radi o tržištu koje trenutno nudi najveći prostor za prodaju električnih vozila. Kako je priznao direktor Forda za Norvešku, veliki broj automobila koji prvobitno nisu bili planirani za ovu zemlju hitno je preusmjeren upravo tamo.
Na vrhu prodajnih lista već petu godinu zaredom nalazi se Tesla, sa skoro petinom ukupnog tržišta. Slijede Volkswagen i Volvo, dok sve veći prostor zauzimaju i proizvođači iz Kine. Njihov tržišni udio je u jednoj godini skočio sa nešto više od deset na gotovo četrnaest posto, a posebno se izdvaja BYD, koji je više nego udvostručio prodaju.
Posebnu težinu norveškom primjeru daje činjenica da se radi o jednoj od najvećih evropskih proizvođača nafte. Uprkos tome, država je svjesno odlučila da unutrašnji transport gotovo u potpunosti prebaci na baterijski pogon, jasno razdvajajući energetsku realnost od dugoročne klimatske strategije.
Iz norveškog udruženja za električna vozila poručuju da uspjeh nije zasnovan samo na subvencijama i olakšicama. Ključnu ulogu, kako ističu, ima i sistematsko destimulisanje klasičnih automobila. Visoki porezi, dodatne takse i ograničenja za vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem postali su svojevrsni “bič” koji kupce usmjerava ka električnim alternativama.
Dok većina evropskih zemalja još traži balans između poticaja i političke volje, Norveška je pokazala da brza tranzicija nije pitanje tehnologije, već odluke. I ta odluka je, barem u ovoj zemlji, već provedena u praksi.
