U jednom trenutku cijena električne energije je dostigla nevjerovatnih 940 eura po megavat-satu
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis pisao je predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen sa prijedlogom da se uvede regulator tržišta električne energije za cijelu EU i da se više radi na povećanju kapaciteta za prekograničnu razmjenu. Jugoistočnu Evropu je zahvatila kriza u domenu struje, budući da je disparitet sa cijenama na ostatku kontinenata dostigao ogromne razmjere, usled zagušenja interkonekcija. Među drugim faktorima su ekstremna vrućina, suša, umanjenje kapaciteta u elektroenergetskom sistemu kao i to što je Ukrajina postala neto uvoznik. Zato nekoliko zemalja traži mjere za olakšavanje ovih pritisaka. Grčka, Rumunija i Bugarska spremaju nacrt mehanizma koji bi im omogućio da odmah intervenišu na tržištu električne energije, pri svakom drastičnom skoku cijena u Jugoistočnoj Evropi kada se desi razdvajanje tog regiona od ostatka evropskog tržišta. U međuvremenu, grčki premijer Kirijakos Micotakis poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predložio niz mjera.
Pritom je Sjeverna Makedonija zatražila od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da naloži da se ispitaju razlozi ogromnog dispariteta u cijenama. To pismo su potpisali ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.
Protok je kod nekih interkonekcija smanjen usljed većih radova. Opterećenje je poraslo, u kombinaciji sa remontima i rekonstrukcijama termoelektrana na ugalj, rekordnom ljetnjom vrućinom, slabim učinkom hidroelektrana kao i time što je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Tako je došlo do svojevrsnog rascjepa između Balkana i Mađarske s jedne, i Centralne i Zapadne Evrope s druge stran
Jedan od bitnih faktora je način funkcionisanja tržišta električne energije. Trgovina električnom energijom među državama na Balkanu odvija se po metodologiji kapaciteta bilateralne razmjene (NTC – net transfer capacity), kojom se određuju raspoloživi kapaciteti. Tržišta u centralnom i zapadnom dijelu kontinenta međusobno su povezana u sistem sa metodologijom zasnovanom na tokovima snaga (FBMC – flow-based market coupling).
Dešava se da algoritam ovog potonjeg mehanizma veoma obori ili čak potpuno eliminiše raspoloživi kapacitet tokova iz Njemačke ka Austriji i onda ka Mađarskoj, piše Euro2day.gr u svojoj analizi. Mađarska je glavni snabdjevač Ukrajine električnom energijom. Tako se ova, u ratu razrušena zemlja okreće ka jugu da zadovolji svoju potražnju, što dovodi do porasta cijena. Jugoistok u suštini postaje ostrvo u energetskom smislu.
Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su od aprila, kada su iznosile 60 eura za megavat-sat, više nego udvostručene na septembarskih 130 eura, istakao je Micotakis u svom pismu i naglasio: „Ovo je regionalna kriza.“ Kada se uporedi sa prošlom godinom, proizvodnja struje iz vjetra i solara je povećana 25 odsto, dok je učinak termoelektrana na ugalj pao 27 odsto, podsjetio je.
„Ovaj raskorak između energetske tranzicije, koja je veoma uspkešna, i cena električne energije što odjednom skoče na ekstremne nivoe, zahtijeva politički odgovor. Ukoliko ostane neriješen, ugrožava naše građane i našu konkurentnost. Mogao bi da podrije podršku našem Zelenom dogovoru EU“, izjavio je grčki premijer. U jednom trenutku, cijena električne energije je dostigla 940 eura po megavat-satu, dok je u Austriji iznosila samo 61 euro po megavat-satu iliti 15 puta manje za isti proizvod u isto vrijeme s druge strane jedne interne granice u EU, podvukao je Micotakis. To podriva duh i svrhu internog tržišta, po njegovom mišljenju.
Štaviše, raspon između najviše i najniže cijene u regionu je ovog ljeta ukupno 395 sati bio iznad sto eura po megavat-satu, u poređenju sa 35 sati od januara do kraja maja.
