Visok krvni pritisak, ili hipertenzija, čest je zdravstveni problem koji povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Iako se često povezuje s prekomjernim unosom soli, manje poznati faktor rizika je fruktoza, posebno iz napitaka zaslađenih šećerom.
Nova studija otkriva da pijenje takvih napitaka u mladosti može dovesti do hipertenzije u odrasloj dobi .
Fruktoza je jednostavni šećer koji se prirodno nalazi u voću, voćnim sokovima i medu. Međutim, industrijski se dodaje brojnim proizvodima, uključujući gazirana pića, voćne napitke i sportske napitke, ali i jogurte, žitarice i pekarske proizvode. Prekomjeran unos fruktoze, posebno iz tekućih izvora, opterećuje jetru, gdje stimulira proizvodnju mokraćne kiseline.
Povišena mokraćna kiselina može oštetiti unutrašnju sluznicu krvnih sudova, doprinoseći visokom krvnom pritisku. Osim toga, jetra počinje proizvoditi više triglicerida i lipoproteina vrlo niske gustoće, što, u kombinaciji s hipertenzijom, dodatno povećava rizik od srčanih bolesti.
Istraživanje o navikama mladih
Kako bi ispitali dugoročne efekte, istraživači sa Harvarda i Univerziteta u Torontu analizirali su podatke iz velike studije "Odrastanje danas" (GUTS). Studija, koja je započela 1996. godine, pratila je gotovo 26.000 djece i adolescenata čije je zdravlje i navike praćeno do 25 godina. Učesnici su redovno popunjavali upitnike o svojoj ishrani, težini i visini, načinu života i zdravstvenom stanju.
Posebna pažnja posvećena je unosu napitaka zaslađenih šećerom (kao što su gazirana pića i ledeni čajevi), voćnih sokova i cijelog voća. Na osnovu ovih podataka, istraživači su izračunali ukupan unos fruktoze. Tokom praćenja, 1.625 učesnika, nešto više od 6 posto, prijavilo je dijagnozu hipertenzije.
Zaslađena pića značajno povećavaju rizik
Nakon što su uzeli u obzir faktore poput prehrane, fizičke aktivnosti i vremena provedenog pred ekranom, istraživači su došli do jasnog zaključka. Ukupan unos fruktoze sam po sebi nije bio povezan s rizikom, ali se slika promijenila kada su analizirali njen izvor.
Veći unos napitaka zaslađenih šećerom bio je direktno povezan s većim rizikom od hipertenzije. Ljudi koji su pili dva ili više ovih napitaka dnevno imali su značajno veći rizik u poređenju s onima koji su ih konzumirali manje od tri puta sedmično. Samo jedna porcija napitka zaslađenog šećerom dnevno povećala je rizik za 14 posto. Kod gaziranih pića rizik se povećao za 23 posto po porciji dnevno, a kod sportskih napitaka za čak 36 posto.
Slično tome, veći unos voćnog soka, definisan kao jedna i po ili više čaša dnevno, takođe je bio povezan sa povećanim rizikom. S druge strane, konzumacija cijelog voća, bez obzira na količinu, nije pokazala povezanost sa rizikom od razvoja hipertenzije.
Studija je također otkrila da zamjena nezdravih navika zdravijim donosi konkretne koristi. Zamjena jedne dnevne porcije zaslađenih napitaka cijelim voćem smanjila je rizik od hipertenzije za 22 posto. Zamjena mlijekom smanjila ga je za 13 posto, a zamjena vodom za 9 posto. Također, zamjena jedne porcije voćnog soka cijelim voćem bila je povezana s 19 posto manjim rizikom.
Autori studije također ističu neka ograničenja. Podaci su zasnovani na samoprocjeni učesnika, što otvara mogućnost greške. Također, budući da je populacija pretežno bila bijela, rezultate je potrebno potvrditi u drugim etničkim grupama.
Šta ovo znači u svakodnevnom životu?
Glavna poruka ove studije je da dodani šećeri, posebno oni u tekućem obliku, predstavljaju rizik za zdravlje srca. S druge strane, nema razloga za strah od prirodnih šećera u cijelom voću. Voće, za razliku od sokova i zaslađenih pića, sadrži vlakna i druge hranjive tvari koje podržavaju cjelokupno zdravlje.
Ako ste navikli piti zaslađena pića, pokušajte postepeno smanjivati unos. Za početak, samo jedno takvo piće dnevno zamijenite čašom vode, mlijeka ili komadom voća. Kravlje mlijeko se preporučuje jer sadrži kalcij, kalij i bioaktivne peptide, tvari koje pomažu u regulaciji krvnog pritiska.
Umjesto kupovnih sokova i gaziranih pića, možete pripremiti nezaslađeni ledeni čaj, vodu s komadićima voća ili domaće napitke bez dodatog šećera.
Holistički pristup zdravlju krvnog pritiska
Ova studija potvrđuje da napitci zaslađeni šećerom mogu povećati rizik od visokog krvnog pritiska, prvenstveno zbog visokog sadržaja fruktoze. Iako povremena konzumacija vjerovatno neće biti štetna, svakodnevna navika može imati negativne posljedice. Dakle, kada ste žedni, najbolje je da pijete vodu, mlijeko ili nezaslađeni čaj.
Naravno, krvni pritisak zavisi i od drugih životnih navika. Uravnotežena ishrana bogata cjelovitim namirnicama, redovna fizička aktivnost, upravljanje stresom i kvalitetan san ključni su za prevenciju hipertenzije. Usvajanjem ovih navika ne samo da ćete smanjiti rizik od hroničnih bolesti, već ćete i značajno poboljšati kvalitet života.
