Evropska unija trebala bi razgovarati o mogućnosti ograničavanja nekih prava glasa budućih članica bloka i stvaranju više zaštitnih mjera za vladavinu prava, napisalo je pet država članica EU u zajedničkom dokumentu.
Dok Crna Gora želi da se pridruži Uniji 2028. godine, a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje da unaprijede svoje kandidature, evropske vlade raspravljaju o tome da li je potrebna promjena pravila za nove države članice. Neke vlade se zalažu da EU razvije jače zaštitne mjere za buduće članice, dijelom potaknute demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom.
Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Holandije, Belgije i Luksemburga predlaže uključivanje opcija u buduće sporazume o pristupanju, uključujući novi mehanizam praćenja i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila poduzimanje mjera u slučaju ozbiljnih zastoja u oblastima kao što su demokratija i sloboda štampe.
"Ukrajina ima mjesto u EU"
"EU bi trebala imati detaljnu diskusiju o mogućnosti privremenih, prelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, posebno o pitanjima gdje je potrebna jednoglasnost", napisalo je pet zemalja, ističući politiku proširenja, vanjsku politiku i budžet kao područja u kojima je trenutno potrebna saglasnost svih članica.
Kipar, koji trenutno predsjedava EU, prošle sedmice je saopštio da je započeo pripreme za zvanično otvaranje pregovora o prvoj grupi pregovaračkih poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde, sa Ukrajinom i Moldavijom.
"Ukrajina ima mjesto u EU. Svih šest klastera treba otvoriti bez odlaganja. NATO mora ostati na pregovaračkom stolu kao najjača garancija sigurnosti", rekla je estonska premijerka Kristen Michal na društvenoj platformi X nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim jučer u Tallinnu.
