Hrvatska vlada uputila je u Sabor novi Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se značajno pooštrava kaznena politika prema poslodavcima koji zapošljavaju radnike „na crno“, uz poseban fokus na one koji ponavljaju prekršaje.
Prijedlog zakona usvojen je na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, 28. maja, a upućen je po hitnom postupku, uz obrazloženje da se izmjene donose uoči turističke sezone i radi usklađivanja sa Zakonom o strancima.
Kako je pojašnjeno, cilj novih odredbi je jasnije definisati postupanje inspekcijskih organa tokom nadzora, kako bi se uklonile postojeće pravne nejasnoće i olakšala primjena propisa. Istovremeno se uvodi i sistem proporcionalnih kazni koji strože tretira poslodavce koji više puta koriste neprijavljeni rad.
Državna tajnica u Ministarstvu rada, obitelji, mirovinskog sustava i socijalne politike RH Margareta Mađerić istakla je da se izmjenama želi uspostaviti efikasniji i pravedniji sistem kontrole.
“Predlaže se preciziranje odredbe koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom provođenja nadzora na okolnost prijavljivanja rada radi otklanjanja pravnih praznina i olakšane primjene zakonskih odredbi, uspostava razmjernog sustava kažnjavanja koji strože kažnjava poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad, izmjena modela javne objave podataka na popisu poslodavaca”, navela je državna tajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskog sustava i socijalne politike RH Margareta Mađerić.
Prema novim pravilima, za poslodavce kod kojih se treći put u roku od tri godine utvrdi neprijavljeni rad, predviđena je kazna od 8.000 eura po svakom neprijavljenom radniku, uz postojeće sankcije koje se kreću od 2.650 do 6.630 eura.
Zakonskim izmjenama uvodi se i nova zaštitna odredba za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja, kako bi se izbjegle kazne u slučajevima administrativnih kašnjenja pri produženju radnih dozvola, pod uslovom da je zahtjev podnesen na vrijeme.
Dodatno, propisuje se i obaveza prijave radnika na puno radno vrijeme u slučaju da već rade kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme, čime se nastoji dodatno urediti tržište rada i spriječiti zloupotrebe sistema.
