Dolazak Mojtabe Hameneija na čelo Irana mogao bi označiti veliku promjenu u nuklearnoj politici Teherana. Američke obavještajne službe procjenjuju da je novi iranski vrhovni vođa znatno otvoreniji prema razvoju nuklearnog oružja nego što je to bio njegov otac Ali Hamenei, koji je decenijama držao čvrstu kontrolu nad iranskim nuklearnim ambicijama.
Prema procjenama američkih zvaničnika, Mojtaba Hamenei i tvrđa struja unutar iranskog rukovodstva smatraju da bi nuklearno oružje moglo biti ključno sredstvo odvraćanja protiv budućih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Iako novi vrhovni vođa nikada javno nije pozvao Iran da proizvede nuklearnu bombu, američke službe tvrde da njegovi raniji stavovi pokazuju veću spremnost za razvoj naprednijeg nuklearnog programa nego što je to bio slučaj u eri njegovog oca.
Promjena kursa nakon smrti starog vođe
Ali Hamenei, koji je više od tri decenije bio najmoćnija figura Irana, javno je zastupao stav protiv proizvodnje nuklearnog oružja. Njegova poznata fetva protiv upotrebe atomske bombe godinama je bila jedan od glavnih argumenata Teherana da tvrdi kako njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu.
Međutim, američki zvaničnici smatraju da njegov nasljednik nema isti nivo političkog opreza. Prema njihovim informacijama, Mojtaba Hamenei smatra da bi Iran morao imati mnogo snažniju stratešku zaštitu, uključujući mogućnost razvoja sofisticiranog nuklearnog kapaciteta.
U Washingtonu posebno zabrinjava činjenica da je nova iranska vlast nastala nakon velikog sukoba sa SAD-om i Izraelom, u kojem je značajan dio dotadašnjeg političkog i vojnog vrha eliminisan.
Rat povećao nuklearne ambicije?
Američke procjene ukazuju na paradoksalnu posljedicu vojne kampanje protiv Irana – umjesto da oslabi nuklearne ambicije Teherana, sukob bi ih mogao dodatno ojačati.
Dio iranskih zvaničnika koji su ranije tvrdili da nuklearno oružje nije potrebno sada smatraju da su događaji posljednjih mjeseci dokazali suprotno. Njihov argument je da bi samo nuklearni kapacitet mogao spriječiti nove pokušaje promjene vlasti ili direktne napade na Iran.
Stručnjaci upozoravaju da bi upravo osjećaj ugroženosti mogao postati najveći motiv Teherana da ubrza razvoj nuklearnog programa.
Iran čuva ključne kapacitete
Iako američke službe tvrde da Iran zasad nije u potpunosti obnovio obogaćivanje uranija, Teheran je poduzeo korake kako bi zaštitio dio svoje nuklearne infrastrukture.
Prema američkim izvorima, dio centrifuga premješten je u duboko ukopani kompleks u centralnom Iranu koji je izgrađen kako bi bio otporan na konvencionalne zračne napade.
Upravo taj kompleks predstavlja jednu od najvećih briga Washingtona. Dok su neka iranska nuklearna postrojenja bila meta američkih napada, podzemni objekti ispod planinskog masiva ostali su izvan domašaja najmoćnijih konvencionalnih bombi.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je zaprijetio mogućim napadom na taj objekat, navodeći da bi mogao biti meta “velikog udara”.
Washington između pritiska i nove vojne opcije
Američki zvaničnici tvrde da predsjednik Trump trenutno razmatra različite opcije prema Iranu, ali odbijaju govoriti o konkretnim planovima.
Ukoliko procjena da Mojtaba Hamenei želi razvijati nuklearno oružje bude prihvaćena kao vjerodostojna, ona bi mogla postati dodatni argument za novu američku vojnu akciju.
Ipak, dio analitičara upozorava da bi novi napadi mogli proizvesti suprotan efekat – dodatno uvjeriti iransko rukovodstvo da je nuklearno oružje jedini način opstanka režima.
Od odvraćanja do trke za moć
Najveća promjena u odnosu na prethodni period jeste što se nuklearni program više ne posmatra samo kao pitanje tehnologije, nego kao pitanje opstanka vlasti.
Dok je Ali Hamenei pokušavao zadržati ravnotežu između razvoja nuklearnih sposobnosti i izbjegavanja prelaska crvene linije, njegov nasljednik bi, prema američkim procjenama, mogao imati drugačiji pogled.
Ukoliko se ove procjene pokažu tačnim, Iran bi mogao krenuti prema najambicioznijem nuklearnom projektu u svojoj historiji, što bi dodatno povećalo napetosti na Bliskom istoku i otvorilo novu fazu sukoba između Teherana, Washingtona i Tel Aviva.
