Pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ponovo je otvoreno kao jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji, a novi prijedlog koji se pojavljuje u političkim krugovima dodatno naglašava duboke razlike u pogledu budućeg ustavnog uređenja države i načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Prema informacijama iz prijedloga u koji je javnost imala uvid, fokus promjena odnosi se na redefinisanje odredbi Ustava BiH koje regulišu sastav i način izbora članova državnog Predsjedništva, ali i na šire izmjene izbornog sistema u Federaciji BiH.
Redefinisanje sastava Predsjedništva BiH
U dosadašnjem ustavnom okviru, Predsjedništvo BiH čine tri člana – jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji se biraju iz Federacije BiH, te jedan Srbin koji se bira iz Republike Srpske. Novi prijedlog zadržava tročlani sastav, ali mijenja formulaciju i logiku kandidature, otvarajući prostor i za pripadnike kategorije „Ostali“.
Suštinska promjena odnosi se na to da bi se za pozicije u Predsjedništvu, pored kandidata iz konstitutivnih naroda, mogli kandidovati i građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, čime se formalno širi politička participacija.
Također se predlaže ukidanje postojećih ograničenja vezanih za prebivalište kao uslov za kandidaturu, što bi u teoriji omogućilo veću mobilnost političkih prava unutar cijele države.
Dvostruki izborni model u Federaciji BiH
Najznačajnija inovacija prijedloga odnosi se na promjenu izbornog modela u Federaciji BiH. Sistem bi zadržao prvi krug direktnog glasanja, u kojem bi svi građani mogli glasati za kandidate bez etničkih ili teritorijalnih ograničenja.
Međutim, drugi krug izbora bio bi izmješten iz neposrednog glasanja i prebačen u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje bi delegati klubova konstitutivnih naroda imali ključnu ulogu u potvrđivanju izabranih kandidata.
Prema modelu, tri prvoplasirana kandidata iz reda Bošnjaka i Hrvata ušli bi u uži izbor pred delegatska tijela, a za izbor bi bila potrebna podrška najmanje 12 delegata u odgovarajućem klubu. U slučaju da nijedan kandidat ne ispuni taj uslov, prag bi se spuštao na osam delegata, a u krajnjem slučaju mandat bi dobio kandidat s najvećim brojem glasova iz prvog kruga.
Pokušaj usklađivanja sa evropskim presudama
Predlagači ovog modela navode da je cilj reforme usklađivanje sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, koje godinama ukazuju na potrebu uklanjanja diskriminacije u političkom sistemu BiH, posebno u pogledu prava „Ostalih“ da ravnopravno učestvuju u izborima.
Istovremeno, prijedlog zadržava snažan uticaj etničkog principa kroz ulogu Doma naroda, što ga čini kompromisnim modelom između građanskog i etničkog koncepta države.
Političke posljedice i nova linija podjela
Iako se ovaj prijedlog predstavlja kao pokušaj modernizacije izbornog sistema, on istovremeno otvara nova politička pitanja – prije svega oko toga da li se stvarno smanjuje ili samo redefiniše etnički uticaj u izboru članova Predsjedništva.
U praksi, ključna debata ostaje ista: balans između kolektivnih prava konstitutivnih naroda i individualnog građanskog principa. Upravo taj balans već godinama predstavlja centralnu tačku političkih blokada u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko bi ovakav model zaživio, on bi značajno promijenio način političke utakmice u Federaciji BiH, ali i otvorio novo poglavlje u odnosima između domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice koja već dugo insistira na reformi izbornog sistema.
