Stanovnici Sarajeva i brojni turisti novu 2026. godinu dočekat će na novoj lokaciji iza Sarajevo City Centra, ali podaci iz prošlogodišnjeg prazničnog perioda jasno pokazuju koliko je javni doček bio ekonomski značajan. Promet u trgovini, ugostiteljstvu i hotelskom smještaju premašio je 160 miliona KM, broj dolazaka turista povećan je za 30 posto, a hotelski kapaciteti bili su popunjeni do posljednjeg mjesta.
Prema informacijama Gradske uprave Sarajeva, zasnovanim na podacima Porezne uprave Federacije BiH, u periodu od 25. decembra 2024. do 4. januara 2025. promet u ključnim sektorima – trgovini na malo, hotelima i restoranima – premašio je 160 miliona KM.
Turistička zajednica Kantona Sarajevo navodi da je u istom periodu broj turista porastao za 30 posto, dok je broj noćenja povećan za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna dužina boravka turista u decembru 2024. iznosila je 2,2 dana, pri čemu su strani gosti boravili nešto duže (2,4 dana), dok su domaći gosti ostajali u prosjeku 1,5 dana.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u decembru 2024. zabilježeno 78.027 dolazaka i 146.254 noćenja, dok je u januaru 2025. zabilježen rast dolazaka od gotovo deset posto. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Turske, Srbije, Slovenije i Njemačke.
Procjene Ministarstva unutrašnjih poslova Kanton Sarajevo pokazuju da je na javnom dočeku Nove 2025. godine bilo oko 55.000 posjetilaca, što je za 25.000 više nego godinu ranije.
Ministar privrede Kantona Sarajevo, Zlatko Mijatović, ističe da popunjenost hotelskih kapaciteta potvrđuje pozitivan ekonomski učinak prazničnih manifestacija.
– Ovakvi rezultati pokazuju da javni doček ima značajan ekonomski impuls. Naš cilj je produžiti praznični period, obogatiti ponudu i osigurati da gosti ostanu duže i da se vraćaju – rekao je Mijatović, dodajući da se trenutno finalizira strategija razvoja turizma koja će obuhvatiti i praznični segment.
Govoreći o novoj lokaciji dočeka, ministar je naveo da je odluka vjerovatno donesena uzimajući u obzir saobraćajnu infrastrukturu i dostupnost parkirališta, te da je Grad Sarajevo, u saradnji s Općinom Centar, nastojao donijeti optimalnu odluku.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Maja Arslanagić Kalajdžić, podsjetila je da Sarajevo nije jedini grad koji se pozicionira kao destinacija za novogodišnje praznike. Analizirajući primjere Budve, Poreča, Zagreba i Beograda, istakla je da svi gradovi ciljaju sličan tip turista, a da je Sarajevo u posljednje dvije godine zabilježilo značajan rast dolazaka i noćenja.
Prema njenoj procjeni, ulaganje od oko pola miliona KM u organizaciju javnog dočeka Nove godine bilo bi opravdano.
– Sarajevo ima status brenda, ali marketing koncept treba dodatno razviti. Potrebno je precizno definisati ciljane grupe turista i provesti istraživanja stavova i percepcija, kako bi se podaci koristili za buduće planiranje i povećanje konkurentnosti – rekla je Arslanagić Kalajdžić.
Profesorica je naglasila da bi Sarajevo moglo privući širi spektar turista ako bi sadržaj novogodišnjih događaja bio planski razvijen i obogaćen, te dodala da su dosadašnji slični događaji, poput zimskih sajmova, bili jednokratni i da je potrebno stvoriti trajnu prazničnu ponudu koja bi dodatno osnažila turističku poziciju glavnog grada BiH.
