UNIVAC (akronim za Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan računarski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, označavajući početak ere računarske industrije.
Predstavljen 1951. godine, njegov razvoj se povezuje s ključnim trenucima u historiji računarstva, uključujući prelazak s akademskih i vojnih eksperimenata na praktične poslovne primjene.
UNIVAC I, prvu verziju ovog računara, razvili su John Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ranijeg računara ENIAC. Nakon što su osnovali vlastitu kompaniju, Eckert-Mauchly Computer Corporation (EMCC), započeli su rad na UNIVAC-u 1940-ih. Kompaniju je 1950. godine preuzeo Remington Rand, čime je projekat završen. Prvi UNIVAC I isporučen je Zavodu za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država 31. marta 1951. godine, iako je zvanično pušten u upotrebu 14. juna 1951. godine. Ovaj događaj označio je početak komercijalne upotrebe računara.
Računar je bio ogroman: težio je oko 13 tona, zauzimao je 35,5 m² prostora i sadržavao je 5.200 vakuumskih cijevi. Koristio je magnetnu traku za pohranu podataka i mogao je obavljati oko 1.000 operacija u sekundi, što je bilo revolucionarno za to vrijeme.
Svrha i značaj
UNIVAC je dizajniran za obradu velikih količina podataka, posebno u administrativne i poslovne svrhe. Prvi primjerak je korišten za obradu podataka popisa stanovništva 1950. godine, zamijenivši sporije mehaničke tabulatore. Za razliku od ENIAC-a, koji je bio namijenjen vojnim proračunima, UNIVAC je prilagođen civilnim potrebama, kao što su statistička analiza i poslovne primjene.
Posebno je postao poznat tokom američkih predsjedničkih izbora 1952. godine, kada je, uprkos skepticizmu analitičara, tačno predvidio pobjedu Dwighta D. Eisenhowera na osnovu ranih rezultata. Ovo predviđanje, emitovano na CBS-u, privuklo je UNIVAC-u široku pažnju medija i učvrstilo percepciju računara kao moćnog alata budućnosti.
Tehničke karakteristike
Memorija: UNIVAC I je koristio živine cijevi za pohranu podataka, kapaciteta 1.000 riječi (12 znakova po riječi).
Ulaz/izlaz: Podaci su unoseni putem tastature ili magnetnih traka, a izlaz je bio na štampaču ili trakama.
Brzina: Osnovne operacije poput sabiranja mogao je obavljati za oko 120 mikrosekundi.
Naslijeđe
UNIVAC I je bio pionir u komercijalizaciji računarstva. Ukupno je proizvedeno 46 jedinica, a koristile su ga vlade, preduzeća i univerziteti. Njegov uspjeh je pomogao Remington Randu da se pozicionira kao konkurent IBM-u, koji je kasnije dominirao tržištem. UNIVAC je također postavio standarde za buduće računarske sisteme, uključujući upotrebu binarnog koda i eksternog skladištenja podataka.
Prvi UNIVAC je koštao oko milion dolara (što je ekvivalentno desetinama miliona danas). Iako napredan, UNIVAC I je zahtijevao stalno održavanje zbog svojih krhkih vakuumskih cijevi. UNIVAC ostaje simbol prelaska računarstva iz eksperimentalnog u svakodnevni alat, postavljajući temelje za digitalnu revoluciju koja je uslijedila.
