Organizovane kriminalne grupe sa Balkana takođe imaju veze u Venecueli. To dokazuju slučajevi zapljena kokaina, hapšenja i sudski postupci koji su završeni ili su još u toku.
Međunarodne organizacije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, identificirale su ove grupe kao jedne od glavnih aktera u trgovini kokainom iz zemalja Latinske Amerike u Evropu.
Venecuela je dospjela u međunarodnu žižu pažnje kao tranzitna zemlja za trgovinu kokainom nakon hapšenja svrgnutog lidera Nicolasa Madura od strane američkih snaga početkom januara.
Maduro će se suočiti sa suđenjem u Sjedinjenim Državama po optužbama da je nadgledao lanac trgovine kokainom koji je sarađivao s nasilnim grupama, uključujući meksičke kartele Sinaloa i Zetas, ljevičarske kolumbijske pobunjenike FARC i venecuelansku bandu Tren de Aragua. Maduro je negirao optužbe na svom prvom saslušanju na sudu u New Yorku.
Koji je značaj Venecuele za kriminalne grupe sa Balkana?
Kako Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija (GI-TOC) ističe, Venecuela je važna za krijumčarenje kokaina, u koji su uključene kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana, jer predstavlja „strateški koridor iz Latinske Amerike prema Atlantiku“. Odatle, većina kokaina ide ili direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike u Evropu.
Prema njegovim riječima, za kriminalne grupe s Balkana, Venecuela je važna, ali ne i glavna destinacija za trgovinu kokainom iz Latinske Amerike u Evropu. U tom smislu, mnogo su važnije zemlje poput Kolumbije i Brazila, a posljednjih godina i Ekvador.
Madurovo hapšenje i akcije SAD-a protiv kriminalnih grupa uključenih u trgovinu kokainom, prema Đorđeviću, neće imati veliki uticaj na ove grupe, čiji članovi potiču iz balkanskih zemalja.
"S obzirom na to da su ove grupe oduvijek bile fleksibilne, pretpostavljam da će te grupe koje su koristile Venecuelu pronaći alternativne rute u tim zemljama gdje, po mom mišljenju, postoje mnogo važnije baze", procjenjuje on.
Ko su glavni akteri?
Veze kriminalnih grupa sa Balkana sa Venecuelom otkrivene su zapljenom kokaina kod obale Arube, blizu Venecuele, u februaru 2020. godine.
U tom slučaju, holandska mornarica zaustavila je brod "Aressa", koji je prethodno bio usidren u venecuelanskoj luci Guarana. Na brodu je zaplijenjeno 5 tona kokaina.
Tokom operacije uhapšeno je 11 crnogorskih državljana, članova posade broda. Prema podacima Uprave policije Crne Gore, zapljena kokaina na Arubi rezultat je saradnje Crne Gore, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Holandije.
Crnogorski državljani su pred sudom na Arubi u martu 2021. godine osuđeni na kazne zatvora u rasponu od devet do 15 godina.
EUROPOL je povezao kokain zaplijenjen na Arubi sa srpskim državljaninom Miroslavom Starčevićem, uhapšenim u maju 2023. godine zajedno sa još 12 osoba. Vlasti u Srbiji ih optužuju za međunarodnu trgovinu drogom.
Kako je za medije potvrđeno iz Višeg suda u Beogradu, sudski postupak protiv ove grupe je pri kraju.
Srpska policija je Starčevića opisala kao glavnog vođu "najveće kriminalne organizacije za trgovinu drogom sa Balkana" koja je otkrivena uz pomoć EUROPOL-a.
Prema podacima srbijanske policije, kartel koji predvodi Starčević stoji iza pošiljki više tona kokaina koje su u Evropu stigle iz Kolumbije, Brazila, Ekvadora, ali i preko Zapadne Afrike.
Starčevićeva grupa, prema izvještajima GI-TOC-a, povezana je s klanom Kavac, kriminalnim klanom porijeklom iz Crne Gore.
Klanovi Kavač i Škalar su iz Crne Gore. To su dva naoružana klana, a više od 60 ljudi je izgubilo živote u sukobima od 2014. godine.
Nema odgovora od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Crne Gore
Nije poznato da li su i u kojoj mjeri kriminalne grupe, čiji članovi potiču iz Srbije i Crne Gore, još uvijek uključene u trgovinu kokainom povezanu s Venecuelom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, kao ni Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na ova pitanja.
EUROPOL je za REL kratko rekao da organizacija nema direktnu saradnju sa Venecuelom, pa se podaci o umiješanosti kriminalnih grupa sa Balkana dobijaju indirektno, od policija tih zemalja.
Kriminalne grupe iz zemalja Zapadnog Balkana, u izvještajima međunarodnih agencija poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, smatraju se važnim za trgovinu kokainom iz Latinske Amerike, uglavnom prema zemljama Zapadne Evrope.
Ovu poziciju, prema izvještajima GI-TOC-a, gradili su decenijama, uglavnom kroz direktne veze sa zemljama koje proizvode i distribuiraju kokain.
Zašto je Venecuela posebna?
Ono što Venecuelu čini zanimljivom, kaže Đorđević iz GI-TOC-a, jeste korištenje morskog i vazdušnog transporta za kokain koji se šalje iz ove zemlje.
"To su mali avioni, kod kojih je kontrola i praćenje mnogo manje zahtjevno nego kod komercijalnih letova", objašnjava on.
Kokain se ne proizvodi u Venecueli, ali prema izvještajima Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), Venecuela se smatra jednom od glavnih tranzitnih zemalja za kokain, koji se uglavnom proizvodi u Kolumbiji, a zatim distribuira u SAD i Evropu.
Snažne indikacije da su dijelovi venecuelanskog državnog aparata uključeni u kriminalne aktivnosti dolaze iz nalaza Globalnog indeksa kriminala, prema kojem se Venecuela nalazi među deset posto zemalja svijeta s najvećim utjecajem kriminalnih aktera unutar zemlje.
Godišnje izvještaje za ovaj indeks objavljuje GI-TOC, nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi.
U najnovijem izvještaju, objavljenom u novembru 2025. godine, navodi se da kolumbijske gerilske grupe "upravljaju lancima snabdijevanja u saradnji s korumpiranim venecuelanskim zvaničnicima".
„Grupe su se integrirale u lokalne zajednice, često manipulirajući mladim ljudima da rade za njih pod krinkom legalnog zaposlenja, te su preuzele lokalne pravosudne sisteme i strukture upravljanja“, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je simbiotski odnos između kolumbijskih gerilskih grupa i venecuelanskih državnih zvaničnika olakšao njihove operacije, što je rezultiralo "minimalnim nasiljem, ali značajnom kontrolom nad pograničnim regijama"
