Delić penzionerima obećavao "brda i doline", a sada od svega pere ruke
Svima u Bosni i Hercegovini, ali i šire, jasno je da riječ sarajevske "Trojke" (SDP, NiP i NS), prema ocjenama njihovih političkih kritičara, često nije praćena konkretnim rezultatima. Protivnici vlasti tvrde da su brojna predizborna obećanja ostala neispunjena, dok se odgovornost za izostanak očekivanih mjera prebacuje na zakonske procedure i institucije.
Jedan od posljednjih primjera koji opozicija navodi jeste federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, koji je tokom godine više puta govorio o očekivanom povećanju penzija između 5,8 i šest posto. Međutim, Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) 10. jula donio je odluku da redovno usklađivanje julskih penzija iznosi 3,5 posto.
Objašnjenja nakon odluke
Nakon što je objavljen procenat usklađivanja, Delić je poručio da konačan obračun još nije završen.
Važno je da penzioneri znaju da ovo nije konačan obračun. Nakon što sredinom augusta budu objavljeni svi službeni statistički podaci, bit će utvrđen konačan iznos redovnog usklađivanja. Ukoliko on bude veći od 3,5 posto, razlika će svim penzionerima biti obračunata i isplaćena retroaktivno, uključujući i julsku penziju, izjavio je ministar.
Istakao je i da visinu redovnog usklađivanja ne određuju ni ministar, ni Vlada Federacije BiH, već Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Prema njegovim riječima, usklađivanje se obračunava isključivo na osnovu službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, prema formuli koja uzima u obzir rast potrošačkih cijena i prosječne plaće, primjenjujući povoljniji rezultat za penzionere.
Delić je naglasio da su ranije najavljeni procenti predstavljali projekcije zasnovane na tada raspoloživim podacima, a ne konačne iznose.
Zašto je povećanje 3,5 posto?
Iz Federalnog zavoda PIO/MIO saopćeno je da je stopa usklađivanja određena na osnovu posljednjih službenih statističkih podataka.
Kako su naveli, došlo je do usporavanja rasta potrošačkih cijena, prvenstveno zbog pada cijena nafte, ali i određenih proizvoda i usluga na domaćem i međunarodnom tržištu, što je uticalo na konačan obračun.
Podsjećanja radi, penzije su početkom godine povećane za 11,2 posto, dok je u februaru izvršena i dodatna korekcija od 0,06 KM.
Kritike opozicije
Opozicione stranke i dio javnosti smatraju da su ranije najave o povećanju penzija stvorile očekivanja koja nisu ispunjena. Kritičari tvrde da je riječ o primjeru političkog populizma u izbornoj godini, dok vlast odgovara da se visina redovnog usklađivanja ne može određivati političkom odlukom, nego isključivo prema zakonski propisanoj formuli.
Pored pitanja penzija, opozicija kritikuje i ukupnu ekonomsku politiku Vlade Federacije BiH, uključujući novo zaduživanje i upravljanje javnim finansijama, upozoravajući da bi takav pristup mogao imati dugoročne posljedice po fiskalnu stabilnost. S druge strane, predstavnici vlasti ističu da su zaduženja dio planiranih finansijskih aktivnosti i da se provode u skladu sa zakonom.
