Evropski, a posebno njemački, proizvođači oružja prodali su znatno više oružja u 2024. godini nego u prethodnoj godini. Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) navodi da je glavni razlog rat u Ukrajini .
Kompanije za proizvodnju oružja nikada nisu profitirale toliko koliko će profitirati 2024. godine, navodi se u izvještaju instituta SIPRI o 100 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju oružja. Njihovi prihodi od prodaje oružja i vojne opreme prošle godine iznosili su 679 milijardi američkih dolara.
Ovo je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2023. godinu. Već te godine, eskalacija geopolitičkih tenzija, a prije svega rat u Ukrajini, dovela je do povećane potražnje za oružjem. Ovaj trend se samo dodatno ubrzao 2024. godine.
Dakle, je li rat u Ukrajini dobar za posao? „Definitivno za obrambeni sektor“, kaže Nan Tian iz SIPRI-ja, jedan od autora izvještaja. „Kompanije za proizvodnju oružja značajno su povećale svoje prihode u posljednje dvije godine.“ Razvijena je nova vojna oprema, zalihe su obnovljene, a oštećena oprema je zamijenjena.
Njemačke kompanije bilježe posebno visok rast
Od 100 kompanija navedenih u izvještaju, 39 ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, što tu zemlju čini daleko najvažnijom lokacijom za industriju oružja. Njenih 39 kompanija čini gotovo polovinu globalnih prihoda od oružja. Međutim, njihov rast od 3,8 posto ostaje relativno skroman.
Što se tiče 26 evropskih kompanija (bez Rusije), one su pojedinačno zabilježile različite rezultate, ali su zajedno imale povećanje prihoda od 13 posto.
Kompanije iz Njemačke su bile posebno uspješne - povećale su prihode za čak 36 posto. "To je gotovo u potpunosti povezano s ruskom invazijom na Ukrajinu", kaže Nan Tian. "Bundeswehr je povećao potražnju, a kompanije poput Rheinmetall-a ili Diehl-a proizvodile su tenkove, oklopne transportere i municiju za njemačku vojsku kako bi zamijenile ono što je slala Ukrajini kao vojnu pomoć, ali i kako bi povećale vlastite zalihe."
Ruska ratna ekonomija prkosi sankcijama
Rusija je zasebno navedena na SIPRI rang listi. I ne čudi da su ruski proizvođači oružja zabilježili značajan rast. Njihovi prihodi od izvoza su pali zbog sankcija, ali je zbog toga domaća potražnja naglo porasla i više nego nadoknadila te gubitke.
Rusija je poseban slučaj, naglašava Nan Tian. „Zemlja je potpuno promijenila svoje prioritete. U protekle tri godine, njena ekonomija i proizvodnja su se transformisale u ratnu ekonomiju.“ Svi resursi, kaže stručnjak SIPRI-ja, usmjereni su na ratne napore. Rusija je, na primjer, povećala proizvodnju artiljerijskih granata kalibra 152 milimetra za 420 posto između 2022. i 2024. godine, prema izvještaju Stokholmskog instituta - sa 250.000 na 1,3 miliona komada.
Zbog sankcija, ruskoj industriji naoružanja nedostaju dijelovi iz inostranstva, posebno elektronika za avione. Međutim, uvjerenje da će se ruska ekonomija zbog toga urušiti pokazalo se pogrešnim, ističe Tian. "Iako je ta zemlja u mnogo gorem položaju nego što bi bila da nije izvršila invaziju na Ukrajinu, jer tada ne bi bilo sankcija, Rusija se pokazala prilično otpornom u suočavanju sa sankcijama i ekonomskim problemima."
"Transformacija ruske ekonomije je toliko dalekosežna da će, ako se u Ukrajini postigne trajni mir, biti vrlo teško vratiti se ekonomiji bez rata", smatra Nan Tijan.
Pad prihoda od kineskog oružja ne znači više mira
Azija je na trećem mjestu, nakon SAD-a i Evrope, sa 23 kompanije za proizvodnju oružja na SIPRI-jevoj listi. Azija je ujedno i jedina regija svijeta koja je zabilježila niže prihode nego u 2023. godini. Posebno su kompanije iz Kine zabilježile značajan pad, za deset posto. Nijedna druga zemlja u SIPRI izvještaju nije imala takav pad.
„Ali to praktično nema nikakve veze s činjenicom da u regiji vlada mir“, kaže Nan Tian. „Ako pogledamo rat u Ukrajini, naravno da vidimo da više rata znači veću potražnju (za oružjem) i stoga vjerovatno više prihoda. Ali u slučaju Kine, radi se o činjenici da su postojale brojne optužbe za korupciju protiv kineskih kompanija za proizvodnju oružja.“ To je dovelo do otkazivanja ili odgađanja velikih ugovora o prodaji oružja 2024. godine.
Tokom tog vremena, kompanije sa Bliskog istoka zabilježile su značajan rast, čak 14 posto. Regija, sa svojih devet kompanija, nikada prije nije imala toliko proizvođača naoružanja i opreme u godišnjoj statistici SIPRI-ja. Samo Izrael ima tri, a dronovi i sistemi protivvazdušne odbrane iz te zemlje su posebno traženi.
Iz te regije potiče i Turska, koja je ponovo ostvarila visoke prihode. Međutim, njena kompanija Baykar, proizvođač borbenih i izviđačkih dronova Bayraktar, nije uspjela ponoviti svoje vrlo visoke izvozne rezultate u Ukrajinu u 2024. godini.
Najvažnije kompanije i dalje imaju sjedište u SAD-u
Pet najvažnijih kompanija za proizvodnju oružja u svijetu, prema statistikama SIPRI-ja, su Lockheed Martin (npr. borbeni avioni F-35), RTX (avionski motori i dronovi), Northrop Grumman (rakete dugog dometa, između ostalog), BAE Systems i General Dynamics (nuklearne podmornice i vođene rakete, između ostalog). Izuzev britanske kompanije BAE, sve ostale kompanije su iz SAD-a.
Ovo je prvi put od 2017. godine da se kompanija koja nije sa sjedištem u SAD-u pojavila među pet najboljih izvođača radova u oblasti odbrane. Poređenja radi, vojni ogranak evropskog konzorcija Airbus zauzima 13. mjesto među 100 najboljih kompanija, dok je njemačka kompanija Rheinmetall na 20. mjestu.
U 2024. godini, četiri od tih stotinu kompanija imale su sjedište u Njemačkoj: Rheinmetall, Thyssenkrupp, Hensoldt i Diehl. Zajedno su ostvarile prihod od 14,9 milijardi dolara. Rat u Ukrajini rezultirao je značajnim narudžbama iz Njemačke, posebno PZO-sistema IRIS-T koji je proizvodila kompanija Diehl.
Ugovor o isporuci artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara njemačkom Bundeswehru najveći je ugovor o municiji u historiji Rheinmetall-a. Također je zabilježeno povećanje prihoda od tenkova, oklopnih vozila i municije za 47 posto.
KNDS, francusko-njemački konzorcij proizvođača tenkova Krauss-Maffei, Wegmann i Nexter, zauzima 42. mjesto. I to zajedničko ulaganje zabilježilo je rast. Prihod je porastao za 14 posto, a broj narudžbi još više - za 40 posto. A rat u Ukrajini i prijetnja iz Rusije osigurali su da kompanija ima pune knjige narudžbi.
