Nakon stavljanja na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića Osmice, vršioca dužnosti direktora, a potom i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Dragana Stankovića, te Edina Gačanina za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom", oglasili su se iz Ambasade SAD-a u BiH.
Oni su na zvaničnom Twitter profilu podijeli saopćenje, kao i obrazloženje u kojem se navodi da je, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman "Osmica" Mehmedagić zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.
"Mehmedagić je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao upute jednoj osobi da prati vladinog dužnosnika povezanog s opozicijskom strankom entiteta Republika Srpska (RS)", navodi se u obrazloženju.
Uz to, Mehmedagić je, naveo je OFAC, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz "Osmorke", skupine bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA. Također postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
OFAC je sankcionirao Mehmedagića u skladu s Izvršnom naredbom američkog predsjednika Joa Bidena (E.O. 14033) za suučesništvo ili izravno ili neizravno sudjelovanje u korupciji na Zapadnom Balkanu.
To uključuje ključujući od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom Zapadnog Balkana, ili sadašnjim ili bivšim vladinim dužnosnikom na bilo kojoj razini vlasti na zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, izvlaštenje privatne imovine za osobnu korist ili političke svrhe ili podmićivanje.
Kao što je utvrđeno Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i nastavlja biti temelj za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).
Stanković sankcioniran zbog neustavnog zakona o imovini RS-a
Za Dragana Stankovića se navodi da je kao vršitelj dužnosti direktora, a kasnije i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), vodio agenciju odgovornu za Zakon o nekretninama RS iz aprila 2022. godine koji je izravno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Daytonski mirovni sporazum.
"Zakon o imovini RS-a pokušao je uzurpirati državnu vlast BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS-u, kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR)", navodi se u obrazloženju.
Američko ministarstvo je navelo da je u svojim javnim izjavama o zakonu o imovini, poput onih predsjednika RS-a Milorada Dodika i drugih čelnika RS-a koji je sankcioniran od strane SAD-a, Stanković tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u.
Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Gačanin jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom" Ministarstvo financija SAD-a navodi da je Edin Gačanin je jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
Za Gačanina se navodi da je rođeni Sarajlija i vođa Kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH.
Doddaje se da je, osim napora u krijumčarenju narkotika u više zemalja, Gačaninov kartel uključen je u pranje novca i usko je povezan s Kinahan Organized Crime Group, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC prethodno sankcionirao zbog svoje uloge značajne transnacionalne zločinačke organizacije.
OFAC je Gačanina sankcionirao zbog sudjelovanja ili pokušaja sudjelovanja u aktivnostima ili transakcijama koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa međunarodnom širenju nedopuštenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju.
