Američki islamski učenjak, imam i borac za ljudska prava dr. Omar Suleiman poručio je tokom boravka u Sarajevu da međunarodno pravo i postojeće institucije same po sebi nisu dovoljne da zaštite ugrožene narode i zajednice, ukoliko ne postoji snažan pritisak javnosti na političke lidere.
Suleiman, koji je u Sarajevo stigao povodom međunarodne konferencije “Beyond East and West: Eurasian Encounters Reimagined”, govorio je o pitanjima globalne solidarnosti, odgovornosti međunarodne zajednice i posljedicama podjela između Istoka i Zapada.
Govoreći o ljudima koji najviše trpe posljedice takvih podjela, istakao je da su to upravo oni koji ostaju sami u trenucima najvećih stradanja.
“Ljudi u Srebrenici pitali su gdje je svijet. Ljudi u BiH pitali su gdje je svijet. Ljudi u Palestini pitaju gdje je svijet”, kazao je Suleiman.
Prema njegovim riječima, odsustvo stvarne međunarodne reakcije ostavlja prostor moćnim akterima da, koristeći političku i vojnu nadmoć, nastave provoditi nasilje nad civilima bez ozbiljnih posljedica.
Suleiman je naglasio da solidarnost ne smije biti svedena samo na riječi i simbolične poruke, već mora podrazumijevati konkretne poteze i spremnost da se spriječi stradanje bilo koje zajednice.
“Međunarodna politika je jedno, a oslanjanje na međunarodno pravo nešto drugo. Međutim, snažniji od međunarodne politike i prava jeste pritisak stanovništva na političare da urade ono što je ispravno”, poručio je.
Posebno se osvrnuo na genocid u Srebrenici, ističući da posljedice tog zločina nisu završene završetkom rata, već i danas oblikuju živote preživjelih porodica i novih generacija.
“Nije riječ samo o približno 8.000 ljudi ubijenih u Srebrenici. Riječ je o svakoj porodici koju je taj zločin pogodio i svakoj osobi koja zna da je mogla biti u Srebrenici i biti ubijena zato što izgleda isto, govori isto i pripada istom narodu”, rekao je Suleiman.
Dodao je da Bosna i Hercegovina i dalje živi s posljedicama genocida, podsjećajući da se i danas otvaraju masovne grobnice i ukopavaju pronađeni posmrtni ostaci žrtava.
“Bosna je još svježa. Grobnice se još otvaraju i posmrtni ostaci se još ukopavaju. Važno je da ljudi shvate da s tim još nismo završili”, istakao je.
Upozorio je da bi zaboravljanje zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini predstavljalo opasan obrazac koji bi mogao omogućiti ignorisanje drugih masovnih stradanja širom svijeta.
“Kao što govorimo ljudima da ne prelaze pogledom preko mrtvih beba u Gazi, tako ih pozivamo da ne prelaze preko genocida u BiH, niti preko stradanja u Sudanu, Palestini ili bilo gdje drugo”, kazao je.
Govoreći o odnosu velikih sila prema međunarodnom pravu, Suleiman je kritikovao način na koji se, prema njegovom mišljenju, međunarodne institucije primjenjuju selektivno.
Ocijenio je da politički interesi moćnih država često utiču na rad međunarodnih mehanizama, zbog čega mnogi ljudi gube povjerenje u njihovu nepristrasnost.
“Međunarodni krivični sud postao je šala. Nalozi za hapšenje postali su predmet ismijavanja. Sve organizacije za ljudska prava na svijetu mogu govoriti isto, ali dok god su te institucije taoci zapadnih vlada, nikada neće funkcionirati na način na koji bi trebale”, rekao je.
Na kraju je poručio da trenutna kriza povjerenja u međunarodni sistem može biti prilika za stvaranje pravednijeg poretka u kojem nijedna zajednica neće biti ostavljena sama u trenucima stradanja.
“Živimo u generaciji koja je dovoljno razočarana tom predstavom međunarodnog prava. Sada imamo priliku stvari pokrenuti u pravcu koji će biti istinski koristan i koji će ljudima u BiH i Gazi dati nadu da neće biti napušteni ni dok ih ubijaju ni nakon što budu ubijeni”, zaključio je Suleiman.
