Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) korigovala je naniže procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. godini, istovremeno upozoravajući da sukobi na Bliskom istoku nastavljaju stvarati pritisak na tržište energenata i podizati cijene sirove nafte.
U najnovijem mjesečnom izvještaju OPEC navodi da se ove godine očekuje rast globalne potražnje od 970.000 barela dnevno, što je manje u odnosu na prethodnu procjenu koja je iznosila 1,2 miliona barela dnevno.
Prema novim projekcijama, ukupna svjetska potrošnja nafte trebala bi dostići 106,13 miliona barela dnevno.
Najveći dio rasta i dalje dolazi iz azijskih ekonomija, prije svega Kine i Indije, gdje snažan razvoj industrije, povećan drumski saobraćaj i oporavak avioindustrije nastavljaju podsticati veću potrošnju energenata.
S druge strane, u razvijenim zemljama očekuje se znatno sporiji rast. OPEC procjenjuje da će zemlje OECD-a zabilježiti povećanje potražnje od svega 60.000 barela dnevno. U Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se rast od oko 210.000 barela dnevno, dok bi evropsko tržište moglo zabilježiti pad potrošnje od približno 60.000 barela dnevno.
Organizacija također predviđa da će potražnja za naftom koju proizvode članice saveza OPEC+ ove godine iznositi 42,5 miliona barela dnevno, uz moguć rast na 43,5 miliona barela dnevno do 2027. godine.
Podaci pokazuju da je proizvodnja zemalja OPEC+ u maju iznosila prosječno 33,13 miliona barela dnevno, što predstavlja pad od 190.000 barela u odnosu na april.
Veliku pažnju tržišta privlače i geopolitičke tenzije na Bliskom istoku. OPEC navodi da su poremećaji u lancima snabdijevanja iz regije Perzijskog zaljeva doprinijeli rastu cijena nafte na svjetskim tržištima.
Prosječna cijena OPEC-ove referentne korpe nafte u maju dostigla je 114,55 dolara po barelu, što predstavlja povećanje od 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Najvišu cijenu među članicama OPEC-a ostvarila je saudijska nafta Arab Light sa 122,10 dolara po barelu. Slijede iračka Basrah Medium sa 120,22 dolara i iranska Iran Heavy sa 115,39 dolara po barelu.
Ruska nafta Urals trgovala se po znatno nižoj cijeni od 84,07 dolara po barelu, dok je najjeftinija bila venezuelanska Merey sa 82,77 dolara.
Dodatni signal zategnutosti tržišta predstavljaju i zalihe nafte u razvijenim ekonomijama. Prema podacima OPEC-a, komercijalne zalihe u zemljama OECD-a tokom aprila smanjene su za 48,4 miliona barela i ostale znatno ispod dugoročnog prosjeka.
