Njemačko savezno tužilaštvo otvorilo je ozbiljan sigurnosni slučaj podizanjem optužnica protiv dvojice muškaraca koje tereti za učešće u planiranju napada na teritoriji Njemačke, a iza kojih, prema navodima istrage, stoje strukture povezane s Iranom.
Prema sudskoj dokumentaciji, mete potencijalnih atentata bili su predsjednik Centralnog vijeća Jevreja Josef Schuster i čelnik Njemačko-izraelskog društva Volker Beck, što cijelom slučaju daje dodatnu političku i međunarodnu težinu.
Glavnooptuženi, danski državljanin afganistanskog porijekla, sumnjiči se da je djelovao u korist iranske Revolucionarne garde, odnosno njene specijalne jedinice Quds. Istraga tvrdi da je početkom 2025. godine dobio zadatak da prikuplja obavještajne podatke o potencijalnim metama i prati lokacije povezane s jevrejskom zajednicom u Berlinu, uključujući prodajne objekte i druge javne prostore.
Tokom višemjesečnih aktivnosti, prema navodima tužilaštva, uspostavio je mrežu kontakata i pokušao osigurati logistiku za napad. Ključni korak dogodio se u maju iste godine, kada je, kako se tvrdi, stupio u kontakt s drugim optuženim, koji je navodno pristao da osigura oružje i organizuje izvršenje atentata.
Iako plan nikada nije realizovan, njemačke vlasti su reagovale na vrijeme. Glavnoosumnjičeni je uhapšen u Danskoj i izručen Njemačkoj, gdje se sada suočava s optužbama za špijunažu i pripremu sabotaže, dok se njegov saradnik tereti za pokušaj ubistva.
Slučaj je izazvao i političke reakcije. Volker Beck pozvao je ministra vanjskih poslova Johann Wadephul na oštriji diplomatski odgovor, uključujući protjerivanje iranskog ambasadora. Poručio je da Njemačka ne smije ignorisati prijetnje koje dolaze izvan njenih granica, posebno kada su usmjerene prema jevrejskoj zajednici i proizraelskim akterima.
Iako vlasti u Teheranu odbacuju optužbe, njemačke sigurnosne službe već duže vrijeme upozoravaju na rastuću aktivnost proiranskih mreža širom Evrope, naročito u kontekstu šire geopolitičke nestabilnosti.
Konačnu riječ o optužnicama dat će sud u Hamburgu, čija odluka bi mogla imati šire posljedice – ne samo po sigurnosnu politiku Njemačke, već i po diplomatske odnose s Iranom.
