SUOČAVA SE S KRIVIČNIM OPTUŽBAMA U TRI ODVOJENA SLUČAJA

Optuživali su ga za korupciju, čak ga ni Trump nije uspio spasiti. Je li ovo kraj Netanyahua?

Benjamin netanyahu

Nakon 98 saslušanja u skoro godinu i po dana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je ove sedmice završio svoje svjedočenje u tri suđenja protiv njega.

Koliko mu je to naštetilo, najbolje će se vidjeti na parlamentarnim izborima za nekoliko mjeseci.

Netanyahu se suočava s krivičnim optužbama u tri odvojena slučaja, ali spojena u jedno suđenje koje traje od 2020. U prvom slučaju, nazvanom "afera poklona", optužen je za prevaru i zloupotrebu položaja.

Tvrdi se da je od istaknutog holivudskog producenta i bivšeg izraelskog špijuna Arnona Milchana i australijskog milijardera Jamesa Packera primio poklone ukupne vrijednosti oko 180.000 eura u zamjenu za političke usluge.

Drugi slučaj se odnosi na navodnu dosluh s Arnonom Mozesom, izdavačem dnevnih novina Yedioth Ahronoth.

Tužilaštvo tvrdi da su Netanyahu i Mozes razgovarali o koruptivnoj razmjeni: Netanyahu bi pomogao oslabiti rivalske novine Israel Hayom, u zamjenu za povoljnije medijsko izvještavanje. Obojica negiraju krivicu.

Treći slučaj ima najteži pravni teret - sadrži jedinu optužbu za podmićivanje u cijelom postupku.

Riječ je o regulatornim pogodnostima koje je Netanyahu navodno odobrio telekomunikacijskoj kompaniji Bezeq i njenom vlasniku Shaulu Elovitchu u zamjenu za povoljno medijsko izvještavanje na portalu Walla.

**Prvo pred sudom*

Netanyahu, koji dosljedno negira sve optužbe i naziva suđenje "političkim progonom", jedini je izraelski premijer koji je suđen za korupciju dok je bio na funkciji. Ako bude osuđen, moglo bi mu biti zabranjeno obavljanje javne funkcije.

Njegov prethodnik, Ehud Olmert, podnio je ostavku 2008. godine prije suđenja zbog korupcijskog skandala, ali je na kraju odslužio 19 mjeseci zatvora. Vodi se pravna bitka oko pravnog značaja suđenja. Profesorica prava na Univerzitetu Ariel, Talia Einhorn, kaže da ovo nije pravni proces.

"Nakon što sam pažljivo pratio ovaj slučaj od početka do danas, ne sumnjam da je Netanyahuova tvrdnja o političkom progonu tačna."

Svi u njegovom krugu i stranci govore istu stvar. "Ono što nisu uspjeli uraditi na izborima, rade putem pravosudnog sistema, uz podršku medija", kaže Yaakov Hagoel, predsjednik Svjetske cionističke organizacije (WZO).

Netanyahu je podnio zahtjev za predsjedničko pomilovanje u novembru 2025. godine, a Donald Trump je lično napisao pismo predsjedniku Isaacu Herzogu tražeći milost. Herzog je do sada odbio zahtjev, rekavši da ne postoji presedan za pomilovanje zvaničnika prije presude.

Oslabljen, ne poražen

Sve se ovo dešava u sklopu žestoke izborne kampanje. Zakonski rok za parlamentarne izbore je utorak, 27. oktobar 2026. godine, ali gotovo svi u izraelskom političkom sistemu uvjereni su da će glasanje biti održano ranije.

Prema analitičarima, nerealnije je da će se izbori održati početkom septembra, a kao vodeća opcija se navodi 8. septembar. Na izborima se glasa za stranačke liste koje se bore za 120 mjesta u Knesetu. Za formiranje vlade potreban je najmanje 61 mandat.

Netanyahu ulazi u kampanju oslabljen, ali ne i poražen. On ostaje najiskusniji politički operativac u zemlji, ali Hamasov upad i masakr 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, a 251 odveden u Gazu, fundamentalno je oštetio imidž sigurnosne kompetencije koji je godinama bio osnova njegovih operacija.

Primirje s Hamasom i razmjena talaca nisu postignuti sve do oktobra 2025., više od dvije godine nakon napada, usred stalnih optužbi da je Netanyahu odgađao sporazum radi vlastitog političkog opstanka.

Netanyahuovi protivnici ga optužuju da namjerno produžava rat u Gazi kako bi odvratio pažnju od suđenja ili ga potpuno odgodio.

Anketa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu pokazala je da je Netanyahuova podrška za premijersko mjesto pala sa 40,5 posto početkom marta na 29,4 posto u junu, dijelom zbog Trumpovog sporazuma s Iranom, postignutog bez izraelskog učešća, koji više od 92 posto Izraelaca smatra iranskom pobjedom.

A šta je sa opozicijom?

Bivši premijer Naftali Bennett i opozicija koju predvodi Yair Lapid krajem aprila najavili su osnivanje zajedničke liste Beyachad ("Zajedno"), s Bennettom na čelu.

Analitičari Chatham Housea sumirali su Bennettovu strategiju: "Odbijanjem da eksplicitno isključi formiranje vlade s Netanyahuom, Bennett održava most prema desničarskim biračima, dok se istovremeno pozicionira kao pragmatična alternativa trenutnom haosu."

Najveće iznenađenje kampanje je bivši načelnik generalštaba IDF-a Gadi Eisenkot, koji je osnovao stranku Yashar u septembru 2025. Prema anketi Zman Yisrael iz sredine juna, Yashar i Likud bi osvojili po 23 mjesta, što znači da bi Eisenkot preskočio Beyachad i izjednačio se s vodećom koalicionom strankom.

Eisenkotovo vojno iskustvo i reputacija snažne i nepotkupljive osobe privlače centrističke birače koji ne vjeruju ni Netanyahuu ni Bennettu.

Eisenkot, koji je izgubio sina Gala u ratu u Gazi u decembru 2023. godine, otvoreniji je od Bennetta po pitanju rješenja s dvije države. Još nije pristao na ujedinjenje s Beyachadom.

Tri scenarija

Anketa Haareza od 18. juna ukazuje na neriješen rezultat. Pedeset mjesta za Netanyahuov blok, a ujedinjena opozicija će osvojiti isto toliko.

Matematički problem ostaje nerješiv bez kompromisa koji niko nije spreman javno iznijeti: opozicioni blok neće doći do 61 mjesta bez arapskih stranaka, a Bennett i Eisenkot su također javno isključili tu opciju.

Analitičari Steptoe grupe kažu da su moguća tri postizborna scenarija - zastoj i novi izborni ciklus, vlada s nejasnom koalicijom koja ne može opstati ili politički teška vlada nacionalnog jedinstva.

Istraživač Mtanes Shihadeh iz Mada al-Carmela u Haifi očekuje nastavak političkog haosa. "Nijedna od predstavljenih alternativa ne formulira politički projekat koji se fundamentalno razlikuje od Netanyahuovog. Bennett dolazi iz srca vjerskog cionističkog pokreta. Lapid ne predstavlja projekat koji se fundamentalno razlikuje od onoga što je Likud predložio 1980-ih."

Postoji realna mogućnost da će Izrael u septembru glasati za promjene. Da li će ta promjena uspjeti u formiranju vlade i da li će se ona suštinski razlikovati od prethodne, pitanje je na koje još nijedna anketa nije dala definitivan odgovor.


Znate više o temi ili prijavi grešku