Dok su Kijev i Moskva u Istanbulu pokušavali dogovoriti osnovne humanitarne mjere – razmjenu zarobljenika i tijela poginulih vojnika – bivši ruski predsjednik i jedan od ključnih sigurnosnih ljudi Kremlja, Dmitrij Medvedev, izdao je još jednu prijeteću i ratnohuškačku poruku.
U objavi na Telegramu, Medvedev je jasno dao do znanja da Rusija ne vidi mirovne pregovore kao šansu za kompromis, već kao korak ka totalnoj pobjedi nad Ukrajinom.
„Pregovori u Istanbulu nisu namijenjeni postizanju kompromisa temeljenog na zabludama Zapada. Oni su tu da osiguraju našu brzu i potpunu pobjedu, kao i uništenje neonacističkog režima u Kijevu“, napisao je Medvedev, ponavljajući poznatu rusku propagandnu mantru.
Njegov bijesni istup došao je nakon što je Ukrajina tokom vikenda izvela niz napada na ruske baze strateških bombardera, uz upotrebu dronova, kao i sabotaže željezničke infrastrukture koje su izazvale nekoliko nesreća.
„Odmazda je neizbježna“, poručio je Medvedev, prijeteći novim valom nasilja.
U isto vrijeme, u istanbulskoj palači Čirağan održan je drugi direktni susret ukrajinskih i ruskih pregovarača. Iako dogovor o prekidu vatre nije postignut, dvije strane su se složile o razmjeni svih zarobljenih boraca mlađih od 25 godina, kao i teško ranjenih. Također je dogovorena predaja hiljada tijela poginulih vojnika – što je dosad najsnažniji signal deeskalacije, barem u humanitarnom smislu.
Ukrajinska strana, predvođena ministrom odbrane Rustemom Umerovim, predložila je nastavak razgovora između 20. i 30. juna, uz jasne i konkretne zahtjeve: najmanje 30 dana primirja, povratak vojnika mlađih od 18 godina, razmjena svih zarobljenika, vraćanje tijela poginulih i povratak otete djece. Konačni zahtjev bio je održavanje sastanka na najvišem nivou između predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.
Međutim, ruska strana ponovno je odbacila ideju o bezuslovnom prekidu vatre. Umjesto toga, ponudili su djelimično primirje – svega „dva do tri dana“ i to samo na ograničenim dijelovima fronta. Osim toga, Kremlj i dalje insistira na starim uslovima: da se Ukrajina trajno odrekne NATO integracija i formalno preda Rusiji četiri okupirane regije i Krim.
I dok Ukrajina pokušava otključati vrata minimuma humanosti usred rata, Moskva, čini se, pod Medvedevljevim tonom, želi još jednom naglasiti da njena vizija „mira“ podrazumijeva kapitulaciju.
