Dok mirovni proces ostaje u zastoju i većina stanovništva živi među ruševinama, u Gazi su nikli luksuzni kafići i slastičarnice koje posjećuju krijumčari, politički povezani ljudi i ratni profiteri...
U centru grada Gaze, usred uništenih zgrada, prašnjavih ulica i šatora u kojima žive hiljade raseljenih porodica, otvoren je moderni kafić. Unutra svira lagana muzika, konobari poslužuju italijanski espresso, a u izlogu su izloženi čokoladni kolači i Nutella torte.
Slike ovih objekata kruže društvenim mrežama posljednjih dana, iznenađujući međunarodnu javnost. Za mnoge izvan Gaze, one stvaraju utisak da je krhko primirje donijelo neku vrstu normalnosti ili ekonomskog oživljavanja palestinskoj teritoriji.
Ali stvarnost na terenu je potpuno drugačija.
Iza fasade luksuza krije se ratna ekonomija, gdje se manjina bogati krijumčarenjem, političkim vezama i kontrolom humanitarne pomoći, dok se većina stanovništva svakodnevno bori za preživljavanje.
Palestinski novinar Eyad al-Masri, koji koristi pseudonim iz straha od represije, opisuje grad podijeljen na dva svijeta: jedan između gladi i ruševina, a drugi između skupe kafe i luksuza prikazanog na Instagramu.
Espresso po cijenama iz Züricha u ratnoj zoni
Al-Masri je odlučio sam provjeriti postojanje ovih barova o kojima se pričalo na internetu. Pronašao ih je u nekoliko dijelova grada Gaze.
U jednom od kafića, milkshake košta oko 8 švicarskih franaka, komad torte s Nutellom 10 franaka, dok espresso doseže i do 18 švicarskih franaka, cijene koje se obično nalaze u najskupljim centrima Evrope, a ne na teritoriji razorenoj ratom.
U vrijeme kada većina stanovnika zavisi od humanitarne pomoći za svoj svakodnevni hljeb, ove cijene su nepristupačne. „To je pitanje od milion dolara: ko to može sebi priuštiti?“, kaže palestinski novinar.
Prema njegovim riječima, klijenti su gotovo uvijek isti: krijumčari koji su se obogatili tokom rata, ljudi s političkim vezama, utjecajne ličnosti i ljudi koji su finansijski profitirali od haosa. „Većina normalnih ljudi ne može sebi priuštiti ovaj luksuz. Ni ja to ne mogu sebi priuštiti, iako sam relativno dobro situiran“, kaže on.
Novčana pomoć i bogaćenje na društvenim mrežama
Prema al-Masriju, neki od ljudi koji danas pokazuju luksuz u Gazi su pojedinci koji su posljednjih godina prikupljali novac na društvenim mrežama tvrdeći da pomažu palestinskim porodicama.
"Molili su za novac na TikToku i Instagramu, prikazujući patnju ljudi. Ali mnogi od njih su koristili novac za sebe: kupili su luksuzne automobile ili otvorili kafiće i restorane", kaže on.
U Gazi, kaže on, to je "javna tajna". Pokretanje ovakvog posla zahtijeva ogromne svote novca. Osnovni materijali postali su luksuzna roba: cement, električna oprema, namještaj i generatori se uglavnom krijumčare iz Egipta.
Samo izgradnja kafića može koštati preko 50.000 dolara. Na području gdje struje nema veći dio dana i gdje mnoge bolnice jedva funkcionišu, ove objekte napajaju privatni generatori i ilegalno uvezeni proizvodi.
Gaza podijeljena na dva svijeta
Rat je stvorio duboku društvenu podjelu u Pojasu Gaze. S jedne strane, stotine hiljada ljudi žive u šatorima, oštećenim zgradama ili među ruševinama. Mnoge porodice nemaju pitku vodu, struju ili redovan pristup hrani.
S druge strane, postoji mala elita koja nastavlja konzumirati luksuzne proizvode i objavljuje snimke svojih života na društvenim mrežama. „Za ljude koji žive među ruševinama, ovi video snimci su apsurdni“, kaže palestinski novinar.
Prije napada Hamasa 7. oktobra 2023. i rata koji je uslijedio, gotovo polovina hrane u Gazi proizvodila se lokalnom poljoprivredom. Danas je većina poljoprivrednog zemljišta uništena, a stanovništvo gotovo u potpunosti ovisi o međunarodnoj pomoći.
Izrael strogo kontrolira ulazak robe na teritoriju, tvrdeći da su ograničenja namijenjena sprječavanju Hamasa u isporuci oružja i vojne opreme. Međutim, nestašice su stvorile veliko crno tržište. Roba se unosi kroz tunele, krijumčarene kamione, pa čak i dronove, a zatim se prodaje po mnogo višim cijenama.
"Hamas uzima svoj dio"
Prema al-Masriju, Hamas ne samo da toleriše ovu ekonomiju krijumčarenja, već i direktno profitira od nje. „Hamas je izgradio sistem na koji bi čak i italijanska mafija bila ponosna“, kaže on.
Prema njegovom opisu, trgovci koji uspiju zaraditi novac od krijumčarenja primaju pozive od ljudi povezanih s Hamasom, često iz improviziranih ureda u blizini bolnica Al-Aksa ili Naser.
"Kažu im: imate deset minuta da dođete do nas. Zatim traže novac. To može biti 100 hiljada dolara ili više", kaže novinar.
Ako neko odbije platiti, suočava se s prijetnjama. "Ovo funkcionira kao mafijaške organizacije", dodaje on.
Blokirani mir i strah od novog rata
Dok su sukobi u Libanu i tenzije s Iranom privukli međunarodnu pažnju, situacija u Gazi ostaje zamrznuta. Glavno pitanje ostaje isto: šta će se dogoditi s Hamasom?
Islamistički pokret odbija razoružati se bez potpunog izraelskog povlačenja iz Gaze. Izrael, s druge strane, odbija otići bez garancija da Hamas neće ostati vojna sila.
Uprkos intenzivnom bombardovanju, Hamas i dalje posjeduje hiljade naoružanih boraca, dijelove tunelske mreže i protivtenkovsko oružje. Izrael i dalje kontroliše polovinu teritorije Gaze i vrši redovne napade na ciljeve Hamasa.
Čak su i međunarodni planovi za stabilizaciju teritorije ostali samo na papiru. Mnoge zemlje odbijaju poslati trupe u područje gdje bi se borbe mogle nastaviti u svakom trenutku.
"Ljudi se boje progovoriti"
Prema al-Masriju, Hamas je djelimično izgubio svoju vojnu snagu, ali ne i političku i administrativnu kontrolu. "Hamas i dalje kontroliše sve", kaže on.
Administrativni službenici i policajci povezani s organizacijom rijetko primaju plate i minimalne iznose, ali nastavljaju podržavati sistem u nadi da će jednog dana postati dio nove vlade ili biti uklonjeni iz Gaze.
U međuvremenu, obnova gotovo da i ne postoji. "Ljudi žive u šatorima, a ipak nastavljaju plaćati poreze. Nemamo energije, nemamo obrazovanja, nemamo funkcionalan zdravstveni sistem", kaže palestinski novinar.
Prema njegovim riječima, javno protivljenje Hamasu je gotovo nemoguće. "Svako ko progovori protiv njih rizikuje svoj život."
